Van Rompuy je prošli tjedan predstavio prijedlog zaključaka za izvanredni summit, u kojem je predložio za 80 milijardi manji proračunski okvir u odnosu na prijedlog Europske komisije
BRUXELLES – Hrvatski premijer Zoran Milanović sudjelovat će u četvrtak i petak na izvanrednom summitu čelnika EU-a te na pripremnom sastanku predsjednika država i vlada iz Stranke europskih socijalista (PES).
Predsjednici država ili vlada 27 zemalja članica i Hrvatske kao buduće članice okupit će se u četvrtak i petak na izvanrednom summitu u Bruxellesu kako bi pokušali dogovoriti višegodišnji proračunski okvir EU-a za razdoblje 2014-2020.
Summit započinje u četvrtak navečer, a Van Rompuy i predsjednik Komisije Jose Manuel Barroso u četvrtak ujutro će započeti bilateralne konzultacije sa svim šefovima država ili vlada zemalja članica i Hrvatske.
Premijer Milanović sudjelovat će prije početka summita i na pripremnom sastanku predsjednika država i vlada koji dolaze iz Stranke europskih socijalista.
Višegodišnji financijski okvir (MFF) ključni je dokument kojim se definira na koje će se prioritete trošiti europski novac i utvrđuju najviši iznosi za sve proračunske stavke. Najveći dio europskog proračuna namijenjen je za kohezijsku politiku i zajedničku poljoprivrednu politiku.
Očekuju se vrlo teški razgovori, stoga se ne isključuje ni mogućnost da summit traje i dulje od predviđena dva dana. Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy je u pozivnom pismu koje je uputio europskim čelnicima naglasio važnost postizanja dogovora na ovom summitu.
»Izostanak dogovora bio bi štetan za sve nas«, kaže Van Rompuy dodajući da je upravo zato predvidio mogućnost da se sastanak produlji bude li potrebno.
Van Rompuy je prošli tjedan predstavio prijedlog zaključaka za izvanredni summit, u kojem je predložio za 80 milijardi manji proračunski okvir u odnosu na prijedlog Europske komisije.
Prijedlog da se dodatno smanji iznos koji je predložila Komisija ne zadovoljava nijednu od dvije skupine država – one koje u europski proračun uplaćuju više nego što dobiju natrag i one koje dobiju više nego što daju. Prva skupina, koja se neformalno naziva »prijatelji boljeg trošenja«, a neki ih nazivaju u »klub škrtaca«, traži da u vremenima štednje i proračunskih rezova ni europski proračun ne može biti iznimka.
Druga skupina, »prijatelji kohezije«, u kojoj je i Hrvatska, nastoji se izboriti da mjere štednje u proračunu EU-a ne idu na štetu kohezijskih sredstava iz kojih se financiraju projekti namijenjeni smanjivanje razlike između bogatih i siromošnih regije u Uniji.