Banski dvori više ne spominju liberalizaciju tržišta rada

Prekovremeni rad ne smije biti skriven u minimalcu

Jagoda Marić

Radnice i radnici u tekstilnoj industriji godinama su suočeni s vrlo niskim plaćama / NL arhiva

Radnice i radnici u tekstilnoj industriji godinama su suočeni s vrlo niskim plaćama / NL arhiva

Neujednačena je praksa poslodavaca vezano za visinu povećanja plaće uslijed prekovremenog rada, noćnog rada i rada nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim neradnim danom. Izmjenom Zakona o minimalnoj plaći propisat će se najmanja uvećanja, što bi povećalo najniže plaće



ZAGREB  Više od godinu dana Vlada je kroz mjeru potpore za očuvanje radnih mjesta osiguravala isplatu plaća za stotine tisuća radnika i takva je situacija umnogome odredila i njezine odnose s predstavnicima radnika – sindikatima. Nakon najduljeg štrajka prosvjetnih radnika u 2019. godini u mirnijim vodama bili su i odnosi sa sindikatima koji predstavljaju zaposlene u državnoj upravi i javnom sektoru, a svakako je nastavku mira pripomoglo to što se Vlada u koronakrizi nije odlučila za rezanje troškova smanjenjem plaća zaposlenih u javnom sektoru, nego je čak u ovoj godini ispoštovala dogovor o povećanju osnovice od četiri posto.


U jesen prošle godine ipak su tu situaciju uzdrmale najave da će se do kraja godine ići u izmjene Zakona o radu tako da se bolje regulira rad od kuće, da se spriječi zloupotreba rada na određeno, a uz to se onda provukao i dodatak da se namjerava olakšati otpuštanje radnika koji su stalno zaposleni. Takva najava činila se ishitrenom i kontradiktornom dok država troši milijarde kuna da bi sačuvala zaposlenost u trenutku kad je gospodarstvo stalo. Vlada je bila pod stalnim pritiskom poslodavaca da liberalizira stalne ugovore o radu.


Dogovor s partnerima


Podiglo je to na noge sindikate kojima nije bila jasna logika po kojoj će se smanjiti broj ljudi koji imaju nesigurno zaposlenje, odnosno stalno potpisuju ugovore na određeno, ako se olakša otpuštanje stalno zaposlenih. Od takvih izmjena ZOR-a nije naravno bilo ništa, a Vlada sada u svom najvažnijem dokumentu, Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, najavljuje promjene na tržištu rada, odnosno izmjene ZOR-a, ali i donošenje zakona koji bi trebao sprečavati rad na crno te izmjene zakona o minimalnoj plaći koje bi trebale značiti njezino povećanje. Dokument je usvojen pred sam Praznik rada, pa iako najavljuje modernizaciju radnog zakonodavstva, Vlada nigdje ne spominje liberalizaciju kad su u pitanju stalno zaposleni, odnosno ugovori na neodređeno vrijeme, kakve u Hrvatskoj ipak ima većina zaposlenih. Govori se o reguliranju rada od kuće, spominje ograničavanje zapošljavanja na određeno vrijeme, ali autori dokumenta nigdje izravno ne kažu da će se mijenjati odredbe koje bi omogućile lakše otpuštanje radnika.


Vlada želi jačati sindikate




Hrvatska iz godine u godinu ima sve manje radnika koji su sindikalno organizirani, ali se na sve zaposlene u nekoj djelatnosti ili tvrtki primjenjuju prava koja sindikati dogovore s poslodavcem. Vlada se u svom Planu dotiče i tog pitanja pa kaže da treba pronaći rješenja za dugogodišnji problem članova sindikata u odnosu na nečlanove, a vezano uz korištenje prava ugovorenih kolektivnim ugovorima.
– Potrebno je uspostaviti ravnotežu između financijskih obveza članova sindikata i ugovorenih prava iz kolektivnih ugovora koja konzumiraju svi radnici, a sve u cilju promicanja socijalnog dijaloga i jačanja sindikata, posebice u okolnostima sve rjeđeg participiranja radnika u sindikalnom djelovanju, odnosno u kolektivnom pregovaranju, navodi Vlada. Kaže da će se pri tome razmotriti više modela, pa bi jedan mogao biti uvođenje naknade za korištenje prava iz kolektivnih ugovora za radnike koji nisu članovi sindikata. Uz to se spominje model vremenskog ograničenja primjene prava iz kolektivnog ugovora na radnike koji nisu učlanjeni u sindikat te model ugovaranja dodatnih prava samo za članove sindikata. Nije ovo nova tema na hrvatskoj sindikalnoj sceni, no zanimljivo je da je Vlada ističe u Planu, iako sa sindikatima o tome nije razgovarala. Sindikalni predstavnici poručuju da sasvim sigurno nisu spremni trgovati s bilo kojim pravom iz Zakona o radu da bi se reguliralo i to pitanje na kojem su godinama inzistirali.


Osim što izvanredne situacije poput pandemije, ali i potresa, zahtijevaju da se regulira rad od kuće, Vlada kaže da će to učiniti i zato što bi fleksibilnost po tom pitanju omogućila bolju ravnotežu između privatnog i poslovnog života, posebice za majke male djece.
​Hrvatska ima značajan udio rada na određeno vrijeme, takav je svaki četvrti ugovor, a Vlada ističe i da su uočene brojne nepravilnosti, posebice kad su u pitanju trudnice i majke.
– Zakonske izmjene će biti usmjerene k ograničavanju broja mogućih uzastopnih ugovora privremenog trajanja te sprečavanju zlouporaba takvih ugovora, ponajprije vezano uz zapošljavanja kod povezanih poslodavaca te boljim definiranjem pojma »uzastopnosti«, najavljuju iz Vlade. Cilj je smanjiti te ugovore sa sadašnjih 25 posto na 20 posto u 2026. godini. No, u Vladi se, kad je u pitanju Zakon o radu, ipak neće žuriti jer prema planu koji su naveli u NPOO-u, taj zakon trebao bi stupiti na snagu tek u trećem kvartalu sljedeće godine, a Vlada objašnjava da izmjene neće donositi bez dogovora sa socijalnim partnerima i sindikatima.


Zaustaviti zlouporabe


No, prije toga, već u trećem kvartalu ove godine, država planira izmijeniti zakon o minimalnoj plaći koji bi, barem prema onome što Vlada najavljuje, trebao ići u korist ljudi s najnižom zaradom, odnosno njihova bi plaća trebala porasti. U praksi su se, navodi Vlada, pokazali nedostaci, pa tako postoji niz dodataka na plaću koje radnik može ostvariti na temelju kolektivnih ugovora i drugih izvora prava, a koji poslodavci ne izuzimaju iz sada propisanog iznosa minimalne plaće, pa ona i ne raste za te dodatke. Uz to, neujednačena je praksa poslodavaca vezano za visinu povećanja plaće uslijed prekovremenog rada, noćnog rada i rada nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim neradnim danom.
– Izmjenom postojećeg Zakona o minimalnoj plaći veći opseg ovih dodataka na plaću izuzimat će se iz iznosa minimalne plaće te će se propisati minimalna uvećanja za prekovremeni rad, noćni rad i rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim neradnim danom, najavljuje Vlada. Uz to, plan je zabraniti odricanje radnika od minimalne plaće i tako spriječiti moguće zlouporabe. Sve te izmjene trebale bi dovesti do toga da minimalna plaća do kraja prvog kvartala 2025. godine poraste sa sadašnjih 46,29 posto udjela u prosječnoj bruto plaći na barem 50 posto.
Do kraja sljedeće godine trebao bi biti usvojen i Zakon o neprijavljenom radu, a Vlada je već ranije najavila da je njezin plan značajno povećati kazne za poslodavce koji zapošljavaju na crno te je cilj uvesti takve odredbe koje će radnike koji su kod nekoga više mjeseci zaposleni na crno po sili zakona prevesti u legalne radnike, za koje se plaćaju porezi, mirovinski i zdravstveni doprinosi.