Kratki vodič kroz povijest logora na Golom otoku, kojim se želi doprinijeti demokratskom obrazovanju kako se politička represija ne bi ponavljala u budućnosti, predstavljen je u četvrtak u Zagrebu.

Publikacija u izdanju Documente – Centra za suočavanje s prošlošću i regionalnog ureda Zaklade Friedrich Ebert predstavljena je na 71. obljetnicu dovođenja prve skupine kažnjenika na Goli otok pod optužbom da su Staljinovci.

“Tada je počela jedna tragična priča koja je obilježila političku povijest Hrvatske, odnosno Jugoslavije u tom periodu”, rekao je jedan od trojice autora vodiča i koordinator programskog područja Kultura sjećanja u Documenti Boris Stamenić.

Kratkim povijesnim vodičem, kazao je, žele doprinijeti izgradnji kulture sjećanja i prikladnoj memorijalizacijij Golog otoka jer smatraju da nema prikladno mjesto, da je ta tema zapostavljena i da o njoj treba govoriti kritički utemeljeno na znanstvenim istraživanjima.

Smatra da je, uz izražavanje pijeteta prema žrtvama, razgovor o represiji i diktaturama važan zbog demokratskog obrazovanja i razvoja suvremene političke kulture. “Razgovaramo o Golom otoku da se politička represija ne bi ponavljala u sadašnjosti ili budućnosti“, rekao je Stamenić.

Važnost informiranja javnosti i značenja Golog otoka za širu javnost prepoznala je i Zaklada Friedrich Ebert koja približavanjem rezultata znanstvenih istraživanja široj javnosti želi premostiti jaz između povijesti kao znanstvene discipline i percepcije u široj javnosti.

Pored fizičkog vodiča uskoro će uslijediti virtualni vodič s ciljem dugoročne nadogradnje kako bi se u budućnosti moglo govoriti i o virtualnom muzeju.

Voditeljica Documente Vesna Teršelič rekla je da je Goli otok opet bez preventivne zaštite koja je istekla prošle godine početkom lipnja.

Kazala je da se na Golom otoku ne može naći gotovo ni jedna tabla bez bar jedne faktičke greške, što dovodi do problema u sagledavanju političkog nasilja s obzirom na to da su informacije temeljene na netočnim podacima prvi korak u relativizaciji istine.

Pozvala je Ministarstvo kulture da podrži studiju koja je neophodna kako bi se vrednovao Goli otok kao kulturno dobro i kako bi se mogla tražiti sredstava RH i EU, što sad nije moguće jer nije riješen status s obzirom da pravni postupak koji je u tijeku nikako da se okonča.

Uz Borisa Stamenića, autori vodiča su Martin Previšić s Odsjeka za povijest zagrebačkog Filozofskog fakulteta i Vladi Bralić, doktorand na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu.

Direktorica Zaklade Friedrich Ebert u Zagrebu Turkan Karakurt rekla je da ta Zaklada koja je dala opsežan doprinos istraživanju povijesti fašizma u Njemačkoj želi, vodičem želi pridonijeti razumijevanju tih zbivanja i omogućiti da se iz njih izvuku pouke za budućnost, posebno za mlade ljude.

U panel diskusiji koju se uživo moglo pratiti putem web stranice www.fes.hr sudjelovali su znanstvenica Renata Jambrešić Kirin i ravnatelj Javne ustanove Spomen područje Jasenovac Ivo Pejaković.

U šest godina postojanja kroz Goli otok prošlo je oko 13,000 osoba od kojih je na razne načine umrlo 287 osoba. Logorom je od 1949. do 1956. upravljala Jugoslavenska tajna policija Udba koja je prisiljavala logoraše da maltretiraju jedni druge.