Valter Krmac
Ako želim biti iskren, moram priznati da sam očekivao više naših ljudi na prosvjedima protiv žice. Ipak, podupiru nas mediji i to je dobro. Istrijani su malo »zatvoreni« ljudi, ali stanje duha u slovenskom djelu Istre jednako je onome kao što je u hrvatskom. Većina stanovnika je protiv žice i ona nam smeta, kaže nam Valter Krmac
ZAGREB Predsjednik slovenske regionalne stranke »Oljka« Valter Krmac, političar iz susjedstva što ga istarska i hrvatska javnost slabo poznaje, posljednjih je dana jedan od najvećih promicatelja suradnje i dobrosusjedskih odnosa. Uz gradonačelnika Pirana Petera Bossmana, Krmac je jedan od najotvorenijih kritičara prakse službne Ljubljanei da pomoću žilet-žice brani »deželu« od migranata koji kroz Istru vjerojatno neće nikada ni krenuti put Zapadne Europe.
– Ako želim biti iskren, moram priznati da sam očekivao više naših ljudi na prosvjedima protiv žice. Ipak, podupiru nas mediji i to je dobro. Istrijani su malo »zatvoreni« ljudi, ali stanje duha u slovenskom djelu Istre jednako je onome kao što je u hrvatskom. Većina stanovnika je protiv žice i ona nam smeta, kaže nam Valter Krmac.
Kako komentirate istraživanje objavljeno u dnevnom listu »Delo«, da više od osamdeset posto Slovenaca podržava instaliranje žice duž granice?
– Mislim da istraživanje »Dela« nije točno. Državna granica treba biti zaštićena demokratskim sredstvima jer u 21. stoljeću nema mjesta bodljikovaj žici i mi protiv toga prosvjedujemo. Ako treba štiti europske granice – to je druga tema i mi o tome ne odlučujemo. Ali, svakako nije rješenje u bodljikovoj žici!
Kakvo rješenje problema predlažete – krenu li uopće migranti putevima preko Istre?
– Rješenje se može pronaći na drugi način. Ako postoji problem migranata koji žele proći preko naših prostora, onda se on može rješiti dogovorom dvaju zemalja i usmjeravanjem migranata. Ne može ih se zaustaviti žicom i ograničiti kretanje, ali se mogu usmjeriti.
U javnosti se ističe kako žičane ograde nikada nisu dijelile Istru?
– Mnogo je zajedništva u Istri koja je podijeljena tek nakon Drugog svjetskog rata, ali ne sa žicom. Imamo zajedničke vrijednosti koje opstaju i povezuju nas kroz povijest, gospodarstvo, kulturu i prostor gdje živimo. Istra to treba iskoristiti kao euroregija jer je Europa zapravo prostor za udruživanje. Mnogo je sinergije u mogućoj euroregiji Istri.
