ZAGREB I Hrvatska ima svoje »izbrisane«, priznao je jučer zamjenik predstojnika vladina Ureda za ljudska prava Predrag Šipka, sudjelujući u javnoj raspravi o ljudima koji su početkom devedesetih izgubili državljanstvo i prebivalište u Sloveniji i Hrvatskoj, što ju je u Zagrebu organizirala organizacija za ljudska prava Documenta. 

   Za razliku od Slovenije, u kojoj je problem »izbrisanih« javno osviješten te pravno sankcioniran do razine Europskoga suda za ljudska prava, u Hrvatskoj nema još ni osnovnih podataka koliko je stanovnika i njihovih potomaka poslije raspada Jugoslavije izgubilo prebivalište i hrvatsko državljanstvo, potvrdili su sudionici rasprave. 

   Predrag Šipka priznao je kako »postoji više slojeva problema izbrisanosti«. Istaknuo je problem Bošnjaka iz BiH koji su godinama živjeli i radili u Hrvatskoj, ponajviše u velikim građevinskim tvrtkama, ali njihova djeca poslije raspada Jugoslavije nisu mogla dobiti hrvatsko državljanstvo, premda su rođena u Hrvatskoj. 

   Predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine grada Zagreba Kemal Bukvić upozorio je kako ta organizacija zna za mnoge slučajeve ljudi i njihove djece koji ni u dvadeset godina hrvatske samostalnosti nisu uspjeli ostvariti pravo na državljanstvo ili prebivalište, premda cijeli život žive u Hrvatskoj, ili su ovdje rođeni. Naveo je primjer čovjeka rođenog 1960. u Hrvatskoj, koji je 1987. otišao raditi u BiH, a kada se četiri godine kasnije vratio, nije mogao dobiti državljanstvo, pa i danas tako živi. 

   Programska koordinatorica Documente Emina Bužinkić upozorila je kako su početkom devedesetih ljudi »privremeno ispisivani« iz hrvatskoga državljanstva, pa su članovi nekih obitelji dobivali državljanstvo, a drugi – često djeca – nisu. Dodala je kako se to događalo u gradovima poput Bjelovara ili Siska.

Predrag Šipka je naglasio kako su »Romi poseban problem«, a među njima postoje različite kategorije ljudi koji su na različite načine gubili državljanstvo ili prebivalište u Hrvatskoj.

Voditeljica Documente Vesna Teršelič kazala je kako je nužno temeljito istražiti problem »hrvatskih izbrisanih«, a složila se sa stavom Predraga Šipke, koji je kazao kako presuda Europskoga suda za ljudska prava protiv Slovenije u slučaju »izbrisanih« može biti pravni temelj za rješavanje sličnoga problema u Hrvatskoj. 

   Katarina Vučko, pravnica Mirovnoga inštituta iz Ljubljane te Mirjana Učakar, aktivistica jedne od udruga »izbrisanih« u Sloveniji, predstavile su slovenski problem, te upozorile kako 24. srpnja u Sloveniji istječe rok za podnošenje zahtjeva za stalnim prebivalištem i reguliranjem ostalih statusnih pitanja. 

   Zato su slovenske »izbrisane«, ako neki od njih žive u Hrvatskoj, pozvale da se jave i na vrijeme podnesu zahtjev kako bi ostvarili prava.