S godinama je bilo sve manje ročnika / arhiva NL
Zahtjevi za civilnu službu su od 2001. bilježili stalni porast, a 2006. godine bilo je više onih koji su civilno služili nego li onih koji su služili vojni rok
Uvede li se ponovno služenje vojnog roka, odnosno odmrznu li se odredbe Zakona o obrani koje reguliraju služenje vojnog roka, bit će potrebno urediti i civilno služenje za sve one koji ulože prigovor savjesti. Osim što bi bilo potrebno izmijeniti Zakon o obrani, koji propisuje da vojni rok traje šest mjeseci, a ne mjesec dana kako se predlaže, nužno bi bilo izmijeniti i Zakon o civilnoj službi, usvojen 2003. godine, koji se ne primijenjuje otkako je zamrznuto služenje vojnog roka.
Jedan od razloga za ukidanje služenja vojnog roka bio je, uz financijske razloge, velik broj mladića koji su se odlučili za civilnu službu. Prema podacima koje je objavio portal srednja.hr, a koji se poziva na Ministarstvo obrane, zahtjevi za civilnu službu su od 2001. godine bili u stalnom porastu, a 2006. godine zabilježeno je više onih koji su civilno služili nego li onih koji su služili vojni rok. Konkretno, 1996. godine ročnika je bilo 25.053, a iste je godine podneseno 211 zahtjeva za civilno služenje. Znatnije povećanje zahtjeva za civilnim služenjem zabilježeno je 2000. godine, kada ih je uloženo 680 (ročnika je bilo 25.684), a 2001. godine uslijedila je prava eksplozija zahtjeva. Te ih je godine uloženo 4.009 (ročnika je bilo 24.669) i od te godine broj zahtjeva ubrzano je sustizao broj onih koji su se odlučili služiti vojni rok. Godine 2004. ročnika je bilo 12.892, a s prigovorom savjesti 10.302. Dvije godine kasnije, civilnu službu obavilo je 9.512 mladića, a vojni je rok odslužilo njih 7.829. To je posljednja kompletna godina u kojoj su mladići bili slani na odsluženje vojnog roka ili civilne službe.
Pitali smo Ministarstvo obrane kako će biti uređen prigovor savjesti i civilno služenje vojnog roka, hoće li mladići koji će uložiti prigovor savjesti civilnu službu obaviti također ljeti ili će to moći i u druga godišnja doba, s kojim se ustanovama i tijelima javne vlasti namjeravaju sklopiti ugovori o civilnom služenju, te koliki je pretpostavljeni trošak civilnog služenja. Ni na jedno pitanje za sada nismo dobili odgovor.
Zakon o civilnoj službi navodi da takvu službu obavljaju osobe koje zbog svojih vjerskih ili moralnih razloga nisu pripravne sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti. Trajanje civilne službe je osam mjeseci, dakle dva mjeseca dulje od vojnog roka. Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije tvrdi da bi se, uvede li se vojni rok, svima koji ulože prigovor savjesti moralo pružiti jednake uvjete za civilnu službu. Uz ostalo, to znači da civilna služba više ne bi smjela trajati dulje od vojnoga roka.
– Hrvatska danas ima Zakon o suzbijanju diskriminacije koji jasno prepoznaje kao jednu od osnova diskriminacije »političko ili drugo uvjerenje«. To znači da civilna služba nikako ne bi smjela biti osmišljena tako da demotivira mlade da idu u civilnu službu, na primjer tako da traje dulje nego vojni rok – kazao nam je Bosanac. Osim u trajanju s vojnim rokom, mladiće u civilnoj službi moralo bi se izjednačiti u socijalnim pogodnostima koje bi imali vojni obveznici. Te pogodnosti mogu biti organizirana prehrana (ili naknada za nju), putni troškovi, zdravstveno osiguranje, jamstvo povratka na radno mjesto.
Bosanac tvrdi i da se civilna služba nikako ne bi smjela provoditi unutar objekata Oružanih snaga RH, niti bi se od prigovarača savjesti moglo zahtijevati da obavljaju bilo koju vojničku dužnost.
– To znači da se prigovor savjesti ne ulaže samo na nošenje oružja već na obavljanje bilo koje vojničke dužnosti – kazao je Bosanac i dodao da bi država civilnu službu morala organizirati tako da ljudi budu angažirani u nevojnim institucijama na nevojnim programima. Zakon o civilnoj službi navodi da se ta služba obavlja u pravnim osobama koje obavljaju znanstvenu, obrazovnu, odgojnu, kulturnu, sportsku, socijalnu, zdravstvenu, sannitarnu ili humanitarnu djelotnosti, te u državnim i tijelima lokalne samouprave. Bosanac navodi da bi se moralo aktivirati i Povjerenstvo za civilnu službu koje odobrava zahtjeve, no smatra da je to besmisleno jer Povjerenstvo ne može ulaziti u meritum nečije savjesti i procjenjivati da li osoba zlorabi institut prigovora savjesti, zaključio je Bosanac.
