ZAGREB – Upotreba pesticida u Europskoj uniji trebala bi se do 2030. godine smanjiti za 50 posto, prijedlog je Europske komisije, no Uredba kojom se pravno regulira postizanje tog cilja ne znači da će svaka zemlja istim ritmom smanjivati upotrebu pesticida.

U prijedlogu uredbe Komisija je, pojašnjavaju iz Ministarstva poljoprivrede, uvažila prijedlog gotovo polovine država, a među njima je i Hrvatska, po kojem će članice smanjivati udio pesticida ovisno o tome je li na njihovom teritoriju upotreba pesticida veća ili manja od prosjeka EU-a. Tako će Hrvatska do 2030. godine upotrebu pesticida morati smanjiti za 35 posto jer spada u skupinu zemalja čiji je prosjek ispod 70 posto europskog.

Domaća kvaliteta

Zemlje u kojima je upotreba pesticida između 70 i 140 posto europskog prosjeka morat će do 2030. godine smanjiti upotrebu pesticida za 50 posto, a one koje su na 140 posto EU prosjeka ili više, imaju cilj smanjiti upotrebu pesticida za 65 posto.

– Hrvatski poljoprivrednici koriste upola manje pesticida nego što je prosjek na razini EU-a te je ovaj pristup pravedniji i bolji za potrošače, jer na zajedničkom tržištu smanjuje razlike u uporabi kemijskih sredstava među državama članicama. Hrvatska će nastaviti aktivno sudjelovati u nadolazećim pregovorima u Vijeću i Europskom parlamentu u sklopu redovne zakonodavne procedure EU-a u cilju usvajanja najkvalitetnijeg teksta ove iznimno važne uredbe. Nadamo se da ćemo u očuvanju postignutog uspjeha, koji se ogleda u ugrađivana stajališta Hrvatske i niza drugih zemalja, imati podršku svih hrvatskih zastupnika u EU parlamentu, poručili su iz Ministarstva poljoprivrede povodom objave prijedloga Uredbe.

Dodaju da službeni pokazatelji Hrvatsku na razini EU-a svrstavaju u gornju polovinu ljestvice po odgovornosti u potrošnji pesticida, što ide u prilog sigurnosti hrvatskih građana i visoke kvalitete domaćih proizvoda, Ministarstvo je, tvrdi, povećalo količinu proizvoda koji se analiziraju u okviru praćenja ostataka pesticida u hrani, a samo je ove godine planirano uzorkovanje 550 proizvoda.

Poljoprivredni lobi

Objavu prijedloga Uredbe pozdravlja i udruga Zemljane staze, ali oni dodaju da taj prijedlog nije idealan te da treba još puno raditi na poboljšanju odredbi. Napominju da je EK već jednom u ožujku odgodio objavu prijedloga uredbe te da je to ponovo bilo dovedeno u pitanje zbog pritiska agroindustrije, kao i 12 država članica, među kojima je i Hrvatska.

– Prema informacijama iz Europske komisije, ovako snažno lobiranje prije objave nacrta nekog zakonodavnog teksta je rijetkost, agroindustrija je radila neviđen pritisak na Europsku komisiju kako bi se ponovno odgodilo objavljivanje Uredbe, ili kako bi se barem njene odredbe razvodnile, a na štetu građana i na štetu okoliša i prirode. Poljoprivredni lobi iskoristio je krizu u Ukrajini kako bi izvrtanjem činjenica i zastrašivanjem onemogućio postavljanje temelja za konačno smanjivanje upotrebe ovih opasnih kemikalija, kazala je Natalija Svrtan, predsjednica udruge Zemljane staze. Iz te udruge ističu da su činjenice i brojke jasne

– Europa je samoodrživa u proizvodnji hrane, a bit će i u budućnosti, pod uvjetom da imamo zdravo tlo i biološku raznolikost. Za njih je nacrt uredbe početna točka za rasprave i tom nacrtu su, poručuju iz te udruge, potrebna poboljšanja da se spriječi države članice u poigravanju brojkama kako bi izbjegle prelazak na poljoprivredu temeljenu na agroekološkim praksama. Kažu da je Komisija, kako bi zadovoljila države članice koje podržavaju upotrebu pesticida, u posljednji trenutak uključila koncept »intenziteta« koji bi nekim državama članicama s intenzivnom poljoprivredom omogućio održavanje postojećeg stanja i zadržavanje trenutačnih praksi, što ostavlja okoliš nezaštićenim i ugrožava zdravlje građana.