Ustupanje 11 nekretnina

Potpisano: Evo na koje se sve riječke zgrade upisala država zbog duga od 74,3 milijuna kuna

Jagoda Marić

Među nekretninama koje će država preuzeti u svoje vlasništvo je i zgrada Trgovačkog suda u Rijeci / Snimio Vedran KARUZA

Među nekretninama koje će država preuzeti u svoje vlasništvo je i zgrada Trgovačkog suda u Rijeci / Snimio Vedran KARUZA

Ustupanjem 11 nekretnina ili suvlasništva u nekretninama u prvom krugu, Grad Rijeka će prebiti više od 49 milijuna kuna duga. Rijeka će i dalje dugovati oko 25 milijuna kuna, a taj dug će se prebiti kad se napravi procjena vrijednosti ostalih nekretnina, uz pripadajuće kamate



ZAGREB Ukupni dug Grada Rijeke prema državi u iznosu od 74,256 milijuna kuna smanjit će se ovih dana za čak 49,171 milijuna kuna, što je posljedica jučerašnje odluke Vlade koja se suglasila s time da se potpiše sporazum s Gradom i da se dug namiri preuzimanjem gradskih nekretnina.


Na isti način, predviđa taj sporazum, pokrit će se i ostatak duga, odnosno preuzimanjem gradskih nekretnina država će namiriti dug u cijelosti, ali i kamate čiji će se iznos naknadno utvrditi.


Grad Rijeka državi već godinama duguje 72,829 milijuna kuna i to, kako stoji u odluci Vlade, na ime glavnice po osnovi obveze za 55 posto naplaćenih prihoda od prodaje stanova. Toliki je iznos duga koji potražuje Ministarstvo financija utvrđen 31. prosinca 2017. godine. Uz to je Rijeka dužna i 1,426 milijuna kuna Ministarstvu državne imovine na temelju ugovora o zamjeni nekretnina koji su sklopili država, Grad i KBC Rijeka.


Novo zaduženje




Sada će ustupanjem 11 nekretnina, ili suvlasništva u nekretninama, prebiti više od 49 milijuna kuna tog duga. Rijeka će i dalje dugovati 25,084 milijuna kuna, a taj dug će se prebiti kad se napravi procjena vrijednosti ostalih nekretnina te će se još utvrditi i kamate.



Država će pokušati za najmanje 11,96 milijuna kuna prodati hotel Zagorje, nekadašnju političku školu u Kumrovcu, odlučeno je na sjednici Vlade. Pokušale su to i prijašnje Vlade, ali osim iskazivanja interesa nisu uspijevale prikupiti obvezujuću ponudu. Ministar državne imovine Goran Marić objasnio je da nekretnina propada već 30 godina, a Vlada u obrazloženju navodi da je riječ o devastiranoj nekretnini koja je »izvan uporabe dugi niz godina, nije održavana, zapuštena je i u lošem je stanju«. Navodi se i to da tlocrtna površina 5.901 četvornih metara, a da je ukupna građevinska bruto površina 11.310,00 četvornih metara te da je raspoređena na četiri etaže.



U objašnjenju Vladine odluke stoji da nepodmirene obveze Grada Rijeke prema državi utječu na visinu ukupnih obveza Grada. Zbog toga su godišnje obveze Grada Rijeke iznad zakonom propisanog fiskalnog ograničenja, pa je interes Grada da smanji svoje obveze, osobito zbog potrebe ishođenja suglasnosti od Ministarstva financija za novo zaduženje u svrhu realizacije projekta Rijeka-Europska prijestolnica kulture 2020. godine. S druge strane, dodaje se u obrazloženju, interes Republike Hrvatske je da stekne u vlasništvo nekretnine Grada Rijeke koje koriste državna tijela i za koje država iz proračuna izdvaja znatna sredstva na ime zakupnina.


Tako će Rijeka dobiti priliku smanjiti ukupni dug, što će joj omogućiti nova zaduženja, ali će izgubiti trajno prihod od zakupa, dok će država nekretnine koje koriste njezine institucije dobiti u vlasništvo i riješit će se obveze plaćanja naknade za zakup.


Grad Rijeka će prema prihvaćenom sporazumu ostati bez nekretnina u kojima se nalaze državna tijela i koje je sudski vještak procijenio na nešto manje od 50 milijuna kuna. Riječ je o poslovnim prostorima u Zadraskoj 1 i 3 u kojima su smješteni Trgovački sud i Zemljišno-knjižni odjel Općinskoga suda u Rijeci, Erazma Barčića 4 gdje ureduje Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Prosvjetna inspekcija u Rijeci, Slaviša Vajnera Čiče 7/b gdje je arhiv Trgovačkog suda u Rijeci, Vodovodna 2 i 5 na kojima je adresa Državnog arhiva u Rijeci, Frana Kurelca 3 gdje je sjedište Županijskog državnog odvjetništva, odnosno Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta u Rijeci i Ovršnog odjela Općinskog suda u Rijeci, Blaža Polića 2 gdje je sjedište Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja na adresi Rijeka te Jelačićev trg 1 gdje se nalaze Prekršajni sud u Rijeci, Državni zavod za statistiku i Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske.


Tržišna vrijednost nekretnina koje Grad Rijeka ustupa u vlasništvu državi, utvrđena je na temelju elaborata ovlaštenih sudskih vještaka za procjenu nekretnine i prihvatili su je i Ministarstvo državne imovine i Procjeniteljskog povjerenstva Grada Rijeke u ime Grada Rijeke.



Zgrada Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda i Trgovačkog suda Zgrada Prosvjetne inspekcije Zgrada Državnog arhiva Zgrada Županijskog državnog odvjetništva Zgrada USKOK-a Zgrada Ovršnog odjela Općinskog sudaZgrada Prekršajnog suda Zgrada Državnog zavoda za statistikuZgrada Ministarstva unutarnjih poslova


Uklanjanje prepreka


Na istoj sjednici u petak Vlada je donijela i odluku o osnivanju još jedne radne skupine. Nakon gotovo dvije i pol godine mandata, i brojnih projekta za olakšavanje poslovanja u Hrvatskoj, Vlada donosi odluku da se osnuje Radna skupina za unapređenje poslovanja, koja bi trebala raditi na uklanjanju administrativnih i regulatornih prepreka koje stoje na putu realizaciji poduzetničkih projekata.


Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat na Vladinoj sjednici je kazao kako će Radna skupina »analizirati i identificirati prioritete te predlagati mjere kojima će se omogućiti učinkovitiji i jednostavniji uvjeti poslovanja gospodarskih subjekata na prostoru Republike Hrvatske«.


Novinarima, koje je zanimalo čemu još jedna radna skupina, je Horvat pojasnio da će se radna skupina uz ostalo baviti s četiri problema s kojima se Hrvatska suočava na ljestvicama konkurentnosti, a to su elektroničko pokretanje poslovanja, uknjižba vlasništva, rješavanje imovinsko-pravih odnosa i izdavanje građevinskih dozvola.


Potvrđen je Program državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi za ovo godinu za što je osiguran 131 milijun kuna.


Potpora za uzgoj mliječnih krava iznosi 55 milijuna kuna, za uzgoj rasplodnih krmača 20 milijuna kuna, za duhan 46 milijuna kuna, maslinovo ulje 9 milijuna kuna i potpora za očuvanje izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja milijun kuna.