Na dnevnom redu saborske sjednice od početka travnja nalazi se i izvješće o radu Povjerenstva za rad po pritužbama u Ministarstvu unutarnjih poslova, ali o njemu se u posljednja gotovo dva mjeseca nije stiglo ni raspravljati, iako je to prvo izvješće o građanskom nadzoru nad radom policije u posljednjih šest godina.

Razlog je možda taj što je Vlada tek prije desetak dana dala svoje mišljenje na to izvješće, a možda i taj što nakon šest godina nepostojanja povjerenstva i građanskog nadzora, u parlamentu nisu pretjerano ni zainteresirani za takvo propitivanje rada policije.

Građanski nadzor nad radom policije u Hrvatskoj je prvi put uveden 2011. godine, činili su ga jedan policijski službenik i dva predstavnika javnosti koje je imenovao saborski odbor za ljudska prava, no s radom je počeo tek dvije godine kasnije, u vrijeme Vlade Zorana Milanovića.

No, i to je kratko trajalo pa je ta ista Vlada 2015. godine donijela Zakon o policiji po kojem je za rješavanje pritužbi predviđeno osnivanje Povjerenstva u sjedištu MUP-a te u svakoj policijskoj upravi.

Na javni poziv za imenovanje članova odaziv je bio slab, povjerenstva nikada nisu formirana i tako je u potpunosti prestao građanski nadzor rada policije.

Nadzor nad primjenom pojedinih policijskih ovlasti provodi i Vijeće za građanski nadzor nad primjenom pojedinih policijskih ovlasti, ali ni tu nije bilo sreće, jer to tijelo od 2014. godine, kad je zakonski predviđeno njegovo osnivanje, još uvijek nije formirano, iako je Sabor objavljivao nekoliko javnih poziva.

Neriješeni predmeti

Izmjenama Zakona o policiji iz 2019. godine predviđeno je osnivanje Povjerenstva od devet članova i ono je konačno počelo s radom u prošloj godini, odnosno nakon gotovo šest godina Hrvatska je dobila građanski nadzor nad postupanjem policije.

U prošloj godini rad povjerenstva obilježila je pandemija, a dočekao ih je i velik broj neriješenih predmeta, među kojima ima i onih iz 2013. godine.

Lani je povjerenstvo riješilo 22 slučaja i zaključilo je da su u četiri predmeta, znači u gotovo svakom petom, pritužbe građana djelomično utemeljene. Jedan je predmet obustavljen zbog smrti podnositelja, dva su obustavljena jer podnositelji već vode upravni spor s MUP-om, a u 15 slučajeva pritužbe su bile neutemeljene.

U ovoj godini, u siječnju i veljači, povjerenstvo je riješilo 32 slučaja, 29 pritužbi je bilo neutemeljeno, jedna utemeljena i jedna djelomično utemeljena. O kakvim se slučajevima radi i na što se građani žale, povjerenstvo u svom izvješću ne navodi.

U prošloj godini Povjerenstvo je zaprimilo 15 predmeta, što predstavlja povećanje od sedam predmeta u odnosu na 2019. godinu, a u svom izvješću Povjerenstvo to pripisuje činjenici da su građani konačno opet dobili mogućnost da o njihovoj pritužbi odluku donese Povjerenstvo.

Izvješće Povjerenstva

– Zamjetno je značajno smanjenje broja pritužbi nakon 2014. godine (s 260 pritužbi u 2014. godini broj pritužbi je konstantno padao svake godine) što se može najvećim dijelom pripisati nepostojanju neovisnog tijela izvan sustava MUP-a koje bi razmatralo predmete podnositelja pritužbe i obavljalo građanski nadzor nad radom policije, zbog čega su građani gotovo prestali podnositi pritužbe na rad policijskih službenika, navodi se u izvješću.

Dodaje se i da su na smanjenje broja pritužbi vjerojatno utjecale i promjene u postupanju po pritužbama i dvostupanjsko odlučivanje o pritužbama u nadležnim tijelima MUP-a te aktivnijoj ulozi Službe za unutarnju kontrolu.

Povjerenstvo trenutno, prema podacima iz izvješća, ima 538 predmeta u kojima nije donesena odluka, a najveći broj ih je, čak 472, iz perioda od 2013. do 2015.

Vlada u svom mišljenju na izvješće posebice secira zaključak Povjerenstva da se smanjenje broja pritužbi može pripisati nepostojanju neovisnog tijela izvan sustava MUP-a, te navodi da je izmjenama Zakona o policiji 2019. godine promijenjena definicija pritužbe, propisano je postupanje po pritužbi u tri stupnja te su ograničeni slučajevi u kojima po pritužbi postupa Povjerenstvo.

Povreda slobode

Uz to, sada se pritužba može podnijeti samo ako se ukazuje na povredu slobode i prava primjenom policijskih ovlasti i mora biti podnesena u roku 30 dana od događaja, te mora biti potpisana. Ukazuje se i na to da pritužbe u drugom stupnju provjerava MUP, odnosno unutarnja kontrola, a tek u trećem povjerenstvo.

Iz Vlade iznose i svoje podatke o pritužbama koje su se rješavale, u dva stupnja prije nego što dođu na Povjerenstvo, te kažu da njihov broj ne ukazuje na značajno smanjenje. Tako navode da su 2014. godine bile 2.233 pritužbe, 2015. godine 2.200, a da ih je primjerice 2020. bilo 1.588.

U razdoblju od 2014. do 2020. godine ukupno su građani imali 13.444 pritužbe na rad i postupanje policije, ali Vlada u svom odgovoru ne navodi kako su te pritužbe razriješene.

– Slijedom navedenih pokazatelja, trend kretanja broja zaprimljenih pritužbi nakon 2014. ne ukazuje na značajno smanjenje kako se to navodi u Izvješću, ali se statistički značajno smanjio broj predmeta za čije rješavanje je nadležno Povjerenstvo. Također je opadao broj predmeta za čije rješavanje je neposredno nadležno Povjerenstvo, stoji u Vladinom odgovoru.