ZAGREB   Početkom lipnja sljedeće godine Hrvatska bi mogla ostati bez mogućnosti ustavnog sudovanja. Ustavni sud i dalje će postojati, ali neće imati dovoljno sudaca i neće moći odlučivati o primjerice referendumima i izbornim žalbama. Ustavni sud u punom sastavu treba imati 13 članova. Već punih pet godina radi s 12 članova, a ljetošnji pokušaj izbora novih sudaca nije uspio. Najbliže je dužnosti ustavne sutkinje bila Sanja Barić koja je dobila 99 glasova i dva su joj nedostajala da bude izabrana. 

Nema odlučivanja 

Početkom sljedeće godine sastav Ustavnog suda bit će smanjen na 11 članova. Ustavnom sucu Davoru Krapcu mandat je istekao 8. srpnja, a dodatnih šest mjeseci koliko dužnost može obnašati po isteku mandata u slučaju neizbora novog suca ili reizbora, istječe za mjesec dana. U nedjelju je mandat istekao još petero sudaca. Mandat je istekao predsjednici Ustavnog suda Jasni Omejec, njenoj zamjenici Snježani Bagić te sucima Marku Babiću, Ivanu Matiji i Aldu Radoloviću. Dodatnih šest mjeseci koliko mogu obavljati dužnost istječe 6. lipnja. Ne budu li do tada izabrani novi suci, ili reizabrani sadašnji, Ustavni sud više neće moći odlučivati, bit će paraliziran. 

S obzirom na činjenicu da Sabor nije konstituiran i na neizvjesnost konstituiranja nove vlasti, pa i mogućnost novih izbora, moguće je da do lipnja sljedeće godine suci neće biti izabrani. Postupak izbora sudaca Ustavnog suda nije ni brz ni jednostavan. Pokreće ga saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav objavom poziva. Ustavni suci biraju se iz reda istaknutih pravnika, osobito sudaca, državnih odvjetnika, odvjetnika i sveučilišnih profesora prava. Svi kandidati moraju biti saslušani, a da bi bio izabran, kandidat mora dobiti najmanje dvije trećine glasova svih zastupnika što dodatno otežava izbor koji je praktično nemoguć bez političkog dogovora. Postupak izbora obično traje nekoliko mjeseci. 

U slučaju paralize Ustavnog suda ni jedno tijelo u državi ne bi moglo odlučivati o nizu važnih pitanja o kojima Ustavni sud odlučuje u plenumu. Ne bi se moglo odlučivati o zahtjevima za ocjenu suglasnosti zakona ili dijela zakona s Ustavom, niti o suglasnosti nižih propisa sa zakonima i Ustavom. U slučaju referendumske inicijative nitko ne bi mogao prosuditi ustavnost referendumskog pitanja ako bi to Sabor zatražio, pa bi i sama referendumska inicijativa bila blokirana. 

Kako provesti izbore 

Upitno je i kako bi se provodili izbori, primjerice prijevremeni parlamentarni izbori na proljeće sljedeće godine. Ustavni sud je u izbornim žalbenim postupcima drugostupanjsko tijelo (prvostupanjsko je Državno izborno povjerenstvo), a ostane li Ustavni sud bez šest sudaca i sutkinja kojima istječe mandat, nitko ne bi mogao odlučivati o eventualnim žalbama. U tom slučaju, bez riješenih žalbi, bilo bi nemoguće proglasiti konačne službene rezultate izbora pa nije pretjerano zaključiti da bi paraliza Ustavnog suda mogla izazvati ustavnu krizu u zemlji. 

Ustavni sud sa samo šest članova mogao bi odlučivati o ustavnim tužbama i povredama ljudskih prava pojedinaca, ali bi i u tom odlučivanju bio ograničen. U tim slučajevima Ustavni sud u pravilu odlučuje u vijećima, ali ako odluka u vijeću nije jednoglasna, odlučuje u plenumu, za što je potrebno imati najmanje sedam sudaca Ustavnog suda.