Ministar pravosuđa Orsat Miljenić rekao je kako se, po Vladinom prijedlogu, posjedovanje droge za osobnu uporabu od 1. siječnja 2013. godine više neće smatrati kaznenim djelom, nego prekršajem. Posjedovanje droga za vlastite potrebe kažnjavalo bi se prekršajno, novčanom kaznom od 5000 do 20.000 kuna, a moći će se izreći i mjera obveznog liječenja ili rad za opće dobro
ZAGREB – Hrvatski sabor jutros je zasjedanje nastavio objedinjenom raspravom o izmjenama Kaznenog zakona (KZ) koje, svaki u svom zakonskom tekstu, predlažu Vlada i Hrvatski laburisti.Ministar pravosuđa Orsat Miljenić rekao je kako se, po Vladinom prijedlogu, posjedovanje droge za osobnu uporabu od 1. siječnja 2013. godine više neće smatrati kaznenim djelom, nego prekršajem.
Vlada na taj način, naglasio je, želi omogućiti učinkovitu borbu protiv stvarnog problema zlouporabe droga, odnosno protiv proizvođača i dilera, a ne da se, kao što je sada slučaj, represivni aparat najvećim dijelom usmjeri prema žrtvi koja drogu koristi za osobnu uporabu.
Posjedovanje droga za vlastite potrebe kažnjavalo bi se prekršajno, novčanom kaznom od 5000 do 20.000 kuna, a moći će se izreći i mjera obveznog liječenja ili rad za opće dobro, što će, istaknuo je ministar, značiti i bolji pristup države prema žrtvi, odnosno neće je se više stigmatizirati u društvu.
Dio saborske oporbe usprotivio se danas prijedlogu da se posjedovanje opojnih droga za osobnu uporabu iz kaznene premjesti u prekršajnu sferu, ustvrdivši da nije riječ o osuvremenjivanju Kaznenog zakona, nego o »natezanju argumenata da bi se opravdao liberalni svjetonazorski stav«.»Vladina obrazloženja u prilog dekriminalizacije droge su natezanje argumenata da bi se opravdao jedan svjetonazorski liberalni stav«, ustvrdila je Ana Lovrin (HDZ).Upozorila je da je posjedovanje opojne droge kazneno djelo u 21 članici EU, iako se, kaže, daju detaljni naputci da se takvo djelo ne kažnjava ako je počinjeno prvi puta, ako je riječ o maloj količini droge itd.»Droga je zlo. Ona uništava pojedinca, razara obitelji i zajednicu. Ovisnost mijenja osobnost, čovjeka gura u nove oblike kriminala«, rekla je Lovrin te zaključila da je kaznena odgovornost za posjedovanje droge »stav jake društvene osude zlouporabe droge«.»Vladajući se zalažu za slobodan stil života – tko se želi drogirati, neka to čini, bez obzira na posljedice na pojedinca i zajednicu«, kazala je Lovrin.Podsjetila je da je riječ o predizbornom obećanju SDP-a te dodala da bi »građanima bilo bolje da vlasti provode obećanja o povećanju BDP-a i smanjenju nezaposlenosti«.I u HDSSB-u smatraju da posjedovanje droge za osobnu uporabu treba ostati u sferi kaznenog djela, jer samo na taj način, naglasio je Josip Salapić, društvo, a posebno mladi mogu imati čvrstu svijest da rade nešto kažnjivo i da za to moraju odgovarati.
Zakonom nije propisana količina droge koja će se smatrati drogom za vlastitu uporabu, no posebno se pooštravaju kazne za dilanje droge oko škola, za što će se dilere moći kazniti s čak 15 godina zatvora.U suprotnom smjeru, iz prekršajne u kaznenu sferu, prebacuje se organiziranje nedozvoljenih igara na sreću, koje je do sada bilo ograničeno na lančane igre. Problem ilegalnih igara na sreću, istaknuo je Miljenić, nije samo proračunski, nego i u tome što se uz njega veže čitav niz kriminalnih aktivnosti, protiv kojih se država treba učinkovitije boriti.
Laburist Branko Vukšić usprotivio se usklađivanju Kaznenog zakona s Ugovorom sa Svetom Stolicom po kojem se u potpunosti štiti ispovjedna tajna. »Ustav kaže da je Hrvatska sekularna država«, rekao je Vukšić, upitavši »izjednačava li se u Hrvatskoj kanonsko i svjetovno pravo«. Upitao je i što sa slučajevima kad se »planira teroristički napad ili silovanje djece«. »Kakva je to tajna, koga to štitimo?«, upitao je Vukšić. Nada Turina Đurić (HNS) upozorila je, međutim, da je zaštita ispovjede tajne »pravna stečevina kaznenog prava koju bi trebalo poštivati«. Podsjetila je da je ispovjedna i odvjetnička tajna bila zaštićena još u Krivičnom zakonu FNRJ. Dodala je, međutim, da bi »oštro i jasno trebalo definirati koji su to slučajevi u kojima bi se takvo nešto trebalo izuzeti«. Ministar Orsat Miljenić objasnio je da je u sadašnjem zakonu, koji će na snagu stupiti od 1. siječnja, predviđeno da odvjetnici i svećenici ispovjednu, odnosno profesionalnu tajnu moraju prijaviti ako je riječ o kaznenom djelu na štetu djece. »Još lani je riješeno da kod neprijavljivanja pripremanja kaznenog djela nema izuzeća i mi u to nismo dirali«, rekao je ministar, ističući da se zakon mijenja isključivo u dijelu koji govori o prijavljivanju već počinjenog kaznenog djela, pri čemu se u potpunosti štiti ispovjedna i odvjetnička tajna. »Mi ispovjednu tajnu uvodimo kao princip, procjenjujemo da je ona više dobro nego problem«, dodao je. I Ingrid Antičević-Marinović (SDP) istaknula je da predloženo rješenje ne ugrožava, nego štiti ispovjednu tajnu. »Ona vrijedi samo za ono što je počinjeno. Ispovijed je okajanje grijeha, a ne najavljivanje kaznenog djela. Najavljivanje se ne štiti, jer najavljivanje nije ispovjedna tajna«, objasnila je Antičević-Marinović.
Zakon se usklađuje s Ugovorom sa Svetom Stolicom, pa će od obveze prijavljivanja počinjenog kaznenog djela uz odvjetnike biti izuzeti i ispovjednici.Kaznena djela vezana uz seksualno iskorištavanje djece ubuduće će morati prijavljivati i članovi obitelji počinitelja, a zastarni rokovi za takva djela, umjesto od počinjenja, teći će od punoljetnosti žrtve.Pooštravaju se i kazne u prometu, pa će se ugrožavanje brodskog prometa kažnjavati teže od obijesne vožnje na cesti, a proširuje se definicija kaznenog djela davanja mita, u koje ulaze i djela u kojima korist ostvari treća osoba.
Laburisti, pak, svojim zakonskim prijedlogom predviđaju kaznenu odgovornost za poslodavca koji u zakonom propisanom roku radniku ne dostavi obračun iznosa neisplaćene cijele ili dijela plaće, naknade plaće ili otpremnine koji je bio dužan isplatiti.
HDZ-ovci su se žestoko usprotivili takvom zakonskom rješenju, ističući da njime država šalje poruku kako tolerira drogiranje, te ponavljajući raniji stav kako ovisništvo, kao težak društveni problem, i počinje pušenjem jednog džointa.Martina Banić (HDZ) naglasila je kako nitko ni do sada nije sprječavao policiju da se bavi narko bossovima te da ne vjeruje u tvrdnje vladajućih kako će izmjene zakona omogućiti učinkovitiju borbu protiv dilera, ističući kako je vrlo mala i tanka granica između konzumenata i dilera.»Kako ćemo mi sad dokazati da li sam ja samo konzument i da li je ta droga, koju ja imam kod sebe, meni za moju vlastitu upotrebu ili ću ja otići iza ugla i prodati nekom tu drogu koju imam«, upitala je.Nenad Stazić (SDP) njezino je izlaganje nazvao nelogičnim, naglasivši kako se broj konzumenata droge i povećao jer se policija uglavnom njima bavila, a ne dilerima.Nelogičnima smatra i HDZ-ove prozivke kako vlada poručuje da se legalno može drogirati. »Tko to poručuje? Zašto govorite neistinu? Ponavljate neistinu koju vaš šef Karamarko neki dan na televiziji govori kad kaže evo Vlada ovim poručuje – mladi možete se slobodno drogirati, to sad više neće biti kažnjivo. To nije točno! To je laž! To je najobičnija laž! Kažnjavat će se prekršajno, ali će se kažnjavati, neće biti legalno, konzumiranje neće biti legalno. Dajte to shvatite«, poručio je Stazić HDZ-ovcima.
Zakonskoj odredbi, po kojoj bi takve kaznene odgovornosti bio oslobođen poslodavac koji plaću nije mogao isplatiti zbog nemogućnosti raspolaganja financijskim sredstvima ili nedostatka financijskih sredstava na svom računu, dodaje se uvjet da je poslodavac u zakonom propisanom roku radniku dostavio obračun iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine koji je bio dužan isplatiti.»Kada tim istim ljudima treba naplatiti neplaćanje struje, televizijske pretplate ili kazne za parkiranje onda se to može učiniti izravno, bez problema, a kada oni trebaju naplatiti svoje plaće nailaze na prepreke«, poručio je predsjednik laburističkog kluba Dragutin Lesar.
Iznio je podatke po kojima je u Hrvatskoj u ovom trenutku blokirane račune ima 38.676 poduzeća koja zapošljavaju 41.336 radnika, što ukazuje na velik broj poduzeća koja uopće nemaju zaposlenih.O izmjenama Kaznenog zakona raspravljaju saborski klubovi.
