Dan antifašističke borbe

Poruka iz Brezovice: Ovdje je skupina heroja formirala prvi antifašistički odred i Hitleru prva rekla NE

Hina

Foto Nikola Cutuk/PIXSELL

Foto Nikola Cutuk/PIXSELL

Na popravni iz vrijednosti RH, uz suce, trebali bi, rekla je Kristina Ikić Baniček, i "neki članovi dosadašnje Vlade, mnogi kandidati za Hrvatski sabor, neki visoki crkveni dužnosnici, neke udruge koje vole hodati, ali i poneki urednik s javne televizije"



Antifašizam se više ne može i ne smije dovoditi u pitanje jer je temelj hrvatske državnosti, poručeno je u ponedjeljak sa središnje svečanosti u povodu Dana antifašističke borbe koja se i ove godine održana u šumi Brezovica pokraj Siska.


Tom je prilikom posebno naglašena uloga hrvatskih antifašista koji su 22. lipnja 1941. godine na tom mjestu osnovali Prvi sisački partizanski odred na području tadašnje Jugoslavije.


Izaslanik Predsjednika RH i predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH Franjo Habulin istaknuo je kako se u Brezovici okupila skupina heroja koja je formirala prvi antifašistički odred i koja je Hitleru prva rekla odlučno “NE”.


Novi revizionizam na smije nas omesti!




“Oni su bili dokaz da njihovi ideali i sloboda vrijede više od njihovih života. I nije slučajno da se Dan Europe utemeljio upravo na dan kapitulacije fašističke Njemačke. Javlja se novi revizionizam, ali nas on ne smje smesti. Na temelju ideja nacifašizma stvorena je i NDH, što je najveće zlo koje se moglo dogoditi Hrvatskoj”, poručio je Habulin.


Ono što je bilo ne smije se više ponoviti, naglasio je i upozorio kako se danas “notorni zločinci promoviraju kao domoljubi, čemu se moramo oduprijeti”.


“Moramo slijediti svijetle antifašističke tradicije i u Jasenovcu mora biti jedna kolona”, rekao je Habulin, koji je svoj govor završio partizanskim ratnim pozdravom “Smrt fašizmu – sloboda narodu”.


Hrvatska se zbog otpora nacizmu svrstala među pobjednice


Kao izaslanik hrvatske Vlade i premijera Andreja Plenkovića praznik je čestitao ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, koji je rekao kako se upravo zbog oružanog otpora nacističkom poretku, kao i pobjede saveznika nad Hitlerom, Hrvatska svrstala među pobjednice II. svjetskog rata.


“Stoga smo se dana ovdje okupili kako bi se poklonili i pozdravili hrabrost i odlučnost koju je Hrvatska pokazala u borbi protiv ovog velikog zla. Na taj dan počeo je organizirani otpor hrvatskog naroda fašizmu, pa je to važan datum naše povijesti”, ustvrdio je Bošnjaković.


Započela je time, dodaje, oslobodilačka borba na ovim prostorima u kojoj je je sudjelovalo oko 230.000 Hrvata, koji su na svom teritoriju stvorili 52 brigade, 17 divizija i pet od ukupno 17 korpusa.


No, upozorio je, danas se na političkoj sceni pojavljuju ljudi koji iskrivljuju povijest, čemu se treba oduprijeti. Kao potvrđene anfifašiste i domoljube spomenuo je prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana i generala Janka Bobetka.


Da je u Drugom svjetskom ratu hrvatski narod potvrdio svije antifašističko lice konstatirala je i izaslanica Sabora i njegova predsjednika Gordana Jandrokovića, saborska zastupnica Željka Josić.


Antifašizmu se ne smije staviti znak jednakosti s boljševičkim komunizmom


Josić je upozorila kako se antifašizmu ne smije staviti znak jednakosti s boljševičkim komunizmom, te poručila kako moramo sačuvati temeljne vrijednosti hrvatskog antifašizma.


Sisačka gradonačelnica Kristina Ikić Baniček ustvrdila je da su nas upravo ti mladi heroji svrstali u zemlje pobjednice II. svjetskog rata.


Kritizirala je Viski prekršajni sud zbog odluke da se uzvikivanje ustaškog pozdrava “Za dom spremni” na početku pjesme “Bojna Čavoglave” Marka Perkovića Thompsona ne može podvesti pod prekršaj iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.


Tom je sudu, rekla je, potreban popravni iz poznavanja vrijednosti koje su sagradile današnju Hrvatsku.


Suce, članove Vlade, kandidate za Sabor, crkvene dužnosnike na popravni iz vrijednosti RH


Na popravni bi, dodala je, trebali i “neki članovi dosadašnje Vlade, mnogi kandidati za Hrvatski sabor, neki visoki crkveni dužnosnici, neke udruge koje vole hodati, ali i poneki urednik s javne televizije”.


Ikić Baniček je rekla i kako bi 365 dana u godini, a ne samo jedan, trebalo pružati otpor svima koji žele ograničiti slobodu, jednakost i prava bilo kome u našoj domovini.


“Domoljubi iz 1941. godine koji su sa slabim naoružanjem jurišali na fašiste nisu se bitno razlikovali od domoljuba koji su sa slabijim naoružanjem 1991. godine branili svoje domove od brojnijeg i bolje naoružanog srpskog agresora”, istaknula je.


Na svečanosti su, među inima, sudjelovali, bivši i predsjednici RH Stipe Mesić i Ivo Josipović, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, predsjednica Županijske skupštine SMŽ Ivanka Roksandić, čelnik SDP-a Davor Bernardić, GLAS-ovac Goran Beus Rihtenberg.


Bili su i zastupnik romske manjine Veljko Kajtazi, SDP-ovci Rajko Ostojić Gordan Maras, GLAS-ovka Anka Mrak Taritaš, Mirando Mrsić iz Demokraa, SDSS-ovci Milorad Pupovac i Boris Milošević, bivši SDP-ovac Bojan Glavašević, Silvano Hrelja (HSU), izaslanik Ministarstva obrane general Drago Matanović, varaždinski župan Radimir Čačić, predstavnici HAZU-a, veleposlanici i izaslanici stranih veleposlanstava…


Uz spomenik Prvom partizanskom odredu, rad kipara Želimira Jasneša, položen je zajednički vijenac Predsjednika Republike, Saveza antifašističkih boraca i antifašista, Hrvatskog sabora, Vlade i Hrvatske vojske.


Cvijetove su položila i svijeće zapalila izaslanstva Zagreba, Sisačko-moslavačke županije, Grada Siska, stranih veleposlanstava u Hrvatskoj, HAZU-a te drugih organizacija i udruga.


Prvi partizanski odred


Prvi sisački partizanski odred od 77 boraca osnovali su pripadnici Komunističke partije u Sisku, na dan kada je nacistička Njemačka napala Sovjetski Savez.


Od prvih dana sisački je odred izvodio diverzije, osobito na željeznici. Predvodili su ga zapovjednik Vlado Janjić-Capo i komesar Marijan Cvetković, a njegov pripadnik bio je i pokojni general Hrvatske vojske Janko Bobetko.


U organiziranoj narodnooslobodilačkoj borbi u Hrvatskoj aktivno je sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana. U postrojbama Narodnooslobodilačke vojske (NOV) borilo se oko 230.000 boraca iz Hrvatske, a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet od ukupno 11 korpusa NOV-a.


Dan antifašističke borbe obilježava se na dan 22. lipnja od stjecanja neovisnosti Republike Hrvatske.