Prihodi iz inozemstva

Porezna u “lovu na gastarbajtere”: Kazne su velike, tko sve mora prijaviti?

Portal Novi list

Ilustracija Foto Goran Stanzl/PIXSELL

Ilustracija Foto Goran Stanzl/PIXSELL

Zasad su pozivi poslani građanima koji ostvaruju najveće prihode, a u rujnu, kada se svi vrate s godišnjeg odmora, slijedi masovno slanje službenih poziva



Porezna uprava započela je rezidentima Republike Hrvatske koji prihode ostvaruju u inozemstvu, a oglušili su se na poziv iz veljače da ih dobrovoljno prijave, slati službene pozive da se pokreće postupak oporezivanja primitaka iz inozemstva po službenoj dužnosti, piše Jutarnji list.


Porezni rezidenti kojima su poslani pozivi ne mogu više izbjeći sankcije za neprijavljivanje prihoda, već im od dana kada im je upućen poziv počinje teći zakonska zatezna kamata, koja od 1. srpnja iznosi 5,31 posto, a slijedi im i kazna za neprijavljivanje koja može iznositi od 500 do 30.000 kuna.


Zasad su pozivi poslani građanima koji ostvaruju najveće prihode, a u rujnu, kada se svi vrate s godišnjeg odmora, slijedi masovno slanje službenih poziva.




Prema neslužbenim procjenama, oko 180.000 hrvatskih rezidenata ostvaruje prihode u inozemstvu, bilo od nesamostalnog rada, odnosno plaće i mirovine, samostalne djelatnosti, drugog dohotka, kapitala, imovine i imovinskih prava ili drugog izvora. Od toga je za 2021. godinu u zakonskom roku koji je istekao 28. veljače inozemne prihode prijavilo 126.158 poreznih obveznika. Na poziv koji je Porezna uprava u veljači uputila svima ostalima, i ponudila im obrazac za dobrovoljnu prijavu inozemnih prihoda, pri čemu im neće obračunavati kamate niti izreći kaznu zbog neispunjavanja zakonske obaveze, do 30. lipnja 2022. godine odazvalo se 18.375 poreznih obveznika, što znači da se njih više od 35.000 oglušilo.


Porezna je ustrajna u stavu da prijavu trebaju podnijeti svi, neovisno o tome jesu li porez platili u inozemstvu. Pritom su navodili i tko su sve hrvatski rezidenti te ukazivali na to da se njima smatraju osobe koje u Hrvatskoj imaju prebivalište ili uobičajeno boravište, stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana unutar jedne ili dvije kalendarske godine, ili ako mu je u Hrvatskoj i prebivalište uže obitelji. Da bi se postalo rezidentom, dovoljno je, tumače, u Hrvatskoj imati središte životnih interesa, piše Jutarnji list.