DUBROVNIK Porez na imovinu plaćat će i lokalna i regionalna samouprava te država i to s ciljem da se općine i gradove, županije i državu prisli da nekorištenu imovinu, uz ostalo i turističku, stave u funkciju.

Najavio je to potpredsjednik Vlade Branko Grčić danas na Danima Hrvatskog turizma u Dubrovniku gdje je održan sastanak turističkih djelatnika s predstavnicima Vlade.

Grčić je govoreći o upravljanju javnom imovinom u kojoj također “ima ruševina”, istaknuo kako je nužno napraviti korak na svim razinama kako bi se ta imovina konačno privela svrsi.

– Na taj način, uz ostalo, želimo prisiliti lokalnu samoupravu da naprave registre i dalje definiraju što će napraviti s tom imovinom među kojom je mnogo turističke infrastrukture, rekao je potrpredsjednik Vlade iz koje su na tradicionalnom sasatanku bili i ministar turizma Veljko Ostojić, ministar ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić, ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras te zamjenica ministra graditeljstva Anka Mrak-Taritaš.

Predstavnici Vlade tako su, primjerice najavili da će se u idućoj godini iz sredstava Hrvatske banke za obnovu i razvoj moći financirati turističke investicije iznajmljivača fizičkih osoba, kao i da će se zakonskim izmjenama omogućiti lakše ulaganje u golf igrališta koja će moći proglasiti investicijama od posebnog interesa, a novost je i da se zelene površine unutar golf igrališta više neće tretirati kao građevinsko zemljište.

Danas je na DHT-u predstavljen i nacrt Glavnog plana i strategije razvoja hrvatskog turizma prema kojoj će u ovom sektoru prihodi do 2020. udvostručiti.

Naime, očekuje se kako će od turizma uprihoditi godišnje od 12 do 14 milijardi eura od stranih turista, a oko 1,7 milijardi od domaćih gostiju. S time da se očekuje znatno veći rast prihoda od stranih turista.

Prema riječima Nenada Ivandića s Instituta za turizam, nacrt Strategije definira i veliki potencijal hrvatskog turizma za investicije koje se procjenjuju na 8 do 9 milijardi eura ulaganja u turističku infrastrukturu u narednih sedam godina.

Pri tome će najveći generator investicija biti hotelijerstvo obzirom da se u tom periodu planira gradnja 20.000 novih soba te očekuje ulaganje od 4 milijarde eura.