Foto: S. DRECHSLER
Sadašnji rast temeljimo opet dominantno na rastu potrošnje i turizmu, a izostale su reforme, upozoravaju iz Hrvatske udruge poslodavaca. Ekonomski analitičar Željko Lovrinčević ističe da Hrvatska sve više ima obilježja otočne turističke zemlje
Dok se Vlada hvali rekordnom turističkom sezonom i turističkim prihodima, te deficitom u proračunu među nižima u EU-u, podaci o industrijskoj proizvodnji, što ih je ovih dana objavio Eurostat, za Hrvatsku su više nego porazni. Hrvatska industrija je rasla sporije od prosjeka Unije i po najnižim stopama među tranzicijskim zemljama koje su postale članice prije nje. Primjerice, u rujnu je industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u odnosu na isti mjesec prošle godine rasla 3,1 posto, a istovremeno Mađarska bilježi stopu od osam posto, Češka 6,9 posto, Rumunjska 6,7 posto, a Slovenija 8,7 posto. Ništa više optimizma ne nude ni podaci za prvih devet mjeseci, industrijska proizvodnja u Hrvatskoj raste sporije od one na razini EU-a i EU10, odnosno tranzicijskih zemalja.
Slika je još gora ako se usporedi industrijska proizvodnja u odnosu na prosjek 2010. godine. Hrvatska industrija u rujnu ove godine bila je tek 2,8 posto veća nego što je bila 2010. godine, kad je već bila u strmoglavom padu dvije godine. Istovremeno je industrijska proizvodnja u Mađarskoj porasla za 29,5 posto u odnosu na 2010. godinu, u Češkoj za 28,5 posto, u Rumunjskoj za 45 posto, a u Sloveniji za 25,9 posto.
Latvija ………..12,9%
Slovenija ……… 8,6%
Češka …………..6,9%
Poljska …………6,8%
Rumnjska ……. 6,7%
Estonija …………..4%
Bugarska ………3,2%
Hrvatska …….. 3,1%
Slovačka …….. 2,4%
Pad potražnje
Dok je Hrvatska industrija u odnosu na prosjek 2010. godine veća za 2,8 posto, ona je na razini EU-a, ističu iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) viša za 9,5 posto, a kod članica EU10 u prosjeku za 34 posto viša.
Iz HGK-a napominju da ovakvi trendovi u kretanju industrijske proizvodnje samo potvrđuju činjenicu da je Hrvatska bila jedna od članica EU-a najviše zahvaćenih krizom, odnosno da je samo u Grčkoj između 2008. i 2016. godine zabilježen veći pad BDP-a. Snažan pad potražnje utjecao je i na razinu industrijske proizvodnje, pa je ona u 2016. godini bila 10 posto manja nego u 2008. godini.
– Oporavak proizvodnje započet je pod utjecajem relativno visokog rasta robnog izvoza, a potom i postupnog oporavka domaće potražnje. Međutim, kako je domaća potražnja i dalje na osjetno nižoj razini nego u 2008. godini, ni snažan rast robnog izvoza nije bio dovoljan da bi doveo do snažnijeg oporavka industrije – poručuju iz HGK-a.
U Komori kažu da je zbog ograničenja domaćeg tržišta, koje donosi i broj stanovnika i njihova kupovna moć, proizvodnju moguće povećati poticanjem izvoza, što se može ostvariti kroz poreznu politiku, povoljne uvjete financiranja, organizaciju klastera ili gospodarsku diplomaciju. Smatraju da je nužno stvoriti bolje poduzetničko okruženje, a s obzirom na to da aktualna istraživanja pokazuju da su najproblematičniji čimbenici za poslovanje neučinkovitost javne uprave, nestabilnost politika, porezna regulativa i korupcija, proizlazi da je reforma javne uprave i pravosuđa jedan od prvih koraka koje bi trebalo napraviti u cilju povećanja poduzetničke aktivnosti, pa tako i daljnjeg oporavaka industrije.
Rumunjska ……..45%
Slovačka ……….42,7%
EU10 …………….34%
Latvija ……………39%
Litva …………..34,2%
Češka ………….28,5%
Slovenija ……. 25,9%
EU ………………9,5%
Hrvatska ……… 2,8%
Sve dalje od EU-a
Ekonomski analitičar Željko Lovrinčević ističe da industrijska proizvodnja u Hrvatskoj ne slijedi ni domaću ni inozemnu potražnju te da nema industrijske grane koja nije podbacila. I dok usporedive tranzicijske zemlje i kroz rast industrijske proizvodnje ubrzavaju konvergenciju, odnosno približavaju se i sve više uklapaju u tržište Unije, u Hrvatskoj je na djelu divergencija, odnosno hrvatska se ekonomija sve više razilazi od one u Uniji.
– Hrvatska sve više ima obilježja otočne turističke zemlje. Ne samo da smo osuđeni na jednu granu kod rasta BDP-a, nego je sve više izražen utjecaj samo jednog kvartala, odnosno tri ljetna mjeseca, na rast BDP-a i na kretanja u ekonomiji – napominje Lovrinčević. Koliko se mijenja važnost pojedine djelatnosti za domaće gospodarstvo najbolje govori to da je 2000. godine industrijska proizvodnja činila 17,8 posto BDP-a, poljoprivreda 6,4 posto, a trgovina i turizam 19,8 posto, dok je 17 godina kasnije udio industrije pao na 15 posto, poljoprivrede ispod četiri posto, a turizam i trgovina su dogurali do udjela većeg od 22 posto.
– Grane čiji je udio rastao su i grane koje donose niže plaće, pa je tako ona u turizmu u prosjeku 5.100 kuna, u što su uključene i plaće menadžera. Hrvatskoj se tako prvi put događa da joj prijeti da je tranzicijske zemlje poput Češke ili Slovačke preteknu i u visini plaća, što se donedavno činilo dalekom i nevjerojatnom budućnošću – kaže Lovrinčević. On dodaje da je u Sloveniji plaća u prosjeku 30 posto veća nego u Hrvatskoj, a da su joj po plaći sada konkurentice i zemlje koje to donedavno nisu mogle biti, pa su to države u kojima će i potencijalni useljenici tražiti posao prije nego u Hrvatskoj.
– Neće samo naši radnici odlaziti u Njemačku ili Irsku, nego će se i potencijalni useljenici radije odlučivati za Slovačku ili Češku. Vrijeme je da Hrvatska razmisli o selektivnoj imigracijskoj politici, demografske mjere su premalo i zakašnjele su – upozorava Lovrinčević.
Strukturni problemi
Iz Hrvatske udruge poslodavaca kažu da Hrvatska zaostaje za drugim članicama tzv. nove Europe zbog neprovođenja reformi, jer se tvrtke ne mogu nositi s konkurencijom opterećene poreznim i neporeznim davanjima, neučinkovitom javnom upravom i lokalnom samoupravom, nekvalitetnim pravosudnim sustavom, zastarjelim sustavom obrazovanja… Podsjećaju da su više puta upozorili kako sadašnje stope rasta BDP-a ne smiju zavarati i biti izlika za neprovođenje reformi, jer će sadašnjim tempom Hrvatska tek 2019. doći na razine BDP-a od prije krize.
– Sadašnji rast temeljimo opet dominantno na rastu potrošnje i turizmu, a strukturni problemi koji su prepreka ubrzanju rasta ostaju na čekanju. Tvrtke su iskoristile sve unutarnje potencijale za jačanje konkurentnosti kako bi preživjele recesiju i daljnje bitnije pomake moguće je napraviti samo reformama koje mora inicirati Vlada, a koje bi morali podržati svi politički i društveni akteri – poručuju iz HUP-a.
