Za provedbu popisa stanovništva zadužen je Državni zavod za statistiku, a stajat će 174,9 milijuna kuna, što je za 33 milijuna kuna više nego zadnji popis iz 2001., prema kojemu je Hrvatska imala 4.437.460 stanovnika.

   Hrvatska će svoj popis stanovništva, kućanstava i stanova – najveće, najopsežnije i najskuplje statističko istraživanje u zemlji, nužno za državnu upravu te izradu i provedbu raznih društvenih, gospodarskih i socijalnih politika – provesti od 1. do 28. travnja 2011., a prvi preliminarni rezultati bit će objavljeni 30. lipnja.

Kao i u cijeloj Europskoj uniji, popis stanovništva u Hrvatskoj je obavezan i propisan zakonom. Za provedbu popisa stanovništva zadužen je Državni zavod za statistiku, a stajat će 174,9 milijuna kuna, što je za 33 milijuna kuna više nego zadnji popis iz 2001., prema kojemu je Hrvatska imala 4.437.460 stanovnika. 

  Bez terenskog popisa

   Slovenija, međutim, koja također ove godine provodi popis stanovništva, odlučila se za posve drukčiji model popisivanja svog stanovništva.

Riječ je o tzv. registarskom popisu stanovništva, u kojem popis neće biti izveden na terenu – kao u Hrvatskoj – jer će se u prikupljanju potrebnih podataka osloniti isključivo na postojeće registre, baze i zbirke podataka, što ih prikupljaju razna državna tijela.

Kako se procjenjuje, Slovenci će na taj način ukupan trošak popisa – jer anketari neće izlaziti na teren – sniziti za čak 12 milijuna eura, što je više od polovice cijene hrvatskog popisa stanovništva. Kako naglašavaju u slovenskom statističkom uredu, registarski popis Sloveniju će koštati svega nekoliko postotaka od cijene koštanja klasičnog, terenskog popisa, premda u Sloveniji neslužbeno kazuju kako je registarski popis stanovništva za državu zapravo besplatan. 

Najnaprednije zemlje

   Za provedbu registarskog popisa i u Sloveniji je zadužen državni statistički ured. Država u ovogodišnjem popisu uopće neće prikupljati podatke o narodnosti i vjeroispovijesti svojih građana, i to su skoro jedine razlike između podataka koje će dobiti slovenski i hrvatski naručitelji popisa.

Među najvažnijim bazama u koje će posegnuti 30 zaposlenih iz slovenskog ureda za statistiku, koji će i provesti administrativni popis – na što po zakonu imaju pravo – su središnji registar državljana i registar nekretnina. 

   Registarskim popisom stanovništva Slovenija će se pridružiti nekolicini najnaprednijih europskih zemalja koje su takav model već uvele (Nizozemska, Island, Finska i Danska) ili će to učiniti ove godine, poput Austrije, Norveške i Švedske. 

   Registarski popis stanovništva predstavlja velik iskorak za statistiku, no za uspješnu primjenu tog modela potrebno je ispuniti važan preduvjet. Slovenija, naime, raspolaže urednim zakonodavnim okvirom, koji osigurava postojanje i omogućava povezivanje podataka iz različitih administrativnih izvora.

Drugim riječima, sređenu državu, odnosno državnu upravu, što u Hrvatskoj još nije slučaj.