Napad na stranice Ureda predsjednika dogodio se i u četvrtak, 9. veljače, oko 22,40 sati, kada je stranica bila nedostupna oko sat vremena, a skupina Anonymous je medijima javila da su oni izveli napad.
Internetska stranica Ureda predsjednika danas prijepodne ponovno je napadnuta i nedostupna, potvrđeno je Hini iz Ureda predsjednika.
Napad su vjerojatno izveli pripadnici hakerske skupine Anonymous, koji su i najavili da će danas »srušiti« stranice, uoči današnjeg prosvjeda protiv sporazuma ACTA koji regulira pitanje zaštite prava intelektualnog vlasništva, u javnosti označenog kontroverznim.
Napad na stranice Ureda predsjednika dogodio se i u četvrtak, 9. veljače, oko 22,40 sati, kada je stranica bila nedostupna oko sat vremena, a skupina Anonymous je medijima javila da su oni izveli napad.
Iz Ureda predsjednika je nakon toga bilo priopćeno kako će Ured »u sklopu svojih redovitih aktivnosti poduzimati potrebne korake kako bi internet stranica Ureda bila dostupna te zaštićena od najavljenih napada«.
Na svojem facebook profilu predsjednik Republike Ivo Josipović jučer je istaknuo kako je potrebno štititi intelektualno vlasništvo i onemogućiti piratstvo te kako internet mora ostati slobodna platforma za komunikacije.
»Intelektualno vlasništvo potrebno je štititi kako bi znanstvenicima, umjetnicima, izumiteljima i drugim kreativcima osigurali egzistenciju i prostor za rad. Internet mora ostati slobodna platforma za komunikaciju, daljnji razvoj kreativnosti, ekonomije, društva, demokracije i razmjenu mišljenja. Piratstvo, a osobito ono u komercijalne svrhe, potrebno je onemogućiti. Tako štitimo kreativnost i potičemo razvoj gospodarstva«, piše Josipović.
Institut hrvatske glazbe (IHG) osudio je jučer »rušenje« internetske stranice predsjednika Republike Ive Josipovića ocjenjujući ga neprihvatljivom demonstracijom sile i ograničavanjem slobode javnog izražavanja na internetu.
Prosvjed protiv međunarodnog Sporazuma o zaštiti autorskih prava (ACTA) planirani su za danas širom Europe, a održat će se u Zagrebu i, prema najavama, u još nekoliko gradova u Hrvatskoj. Aktivisti protiv tog sporazuma strahuju da bi on mogao ugroziti slobodu na internetu.
ACTA-u su 1. listopada 2011. potpisale Australija, Kanada, Japan, Maroko, Novi Zeland, Singapur, Južna Koreja i Sjedinjene Države. U siječnju 2012. pridružila im se Europska unija i njezine 22 članice, a neke su odgodile potpisivanje. U Hrvatskoj je vlada najavila javnu raspravu o tom sporazumu.
