Jeleni rade velike štete na mladim stablima trešanja, požalili su se ovih srpanjskih dana u selu Pašutići, osam kilometara udaljenom od Buzeta.

– Uspiju polomiti grane čak i na dva metra i više visine. Od oko 150 stabala, više od šezdeset je skroz uništeno. Na pojedinim stablima ostali su samo vrhovi i pitanje je koliko će opstati. Ukoliko im u toku godine tri puta obrste lišće, ona se osuše, kazao je 75-godišnji Nadan Prodan.

Divljač sve bliže selima

Za ovog poljoprivrednika koji se, kako je rekao, u poznim godinama, u mirovini, bavi uzgojem breskvi, trešanja, maslina, vinove loze i smokava, šteta je neprocjenjiva jer, pojašnjava, ukoliko se kupi sadnica trešnje njena trajnost je 20 do 30 godina, ali ako se uzme u šumi stablo divlje trešnje i presadi i cijepi, trajnost joj je i pedeset i više godina, a on se odlučio upravo za ovu drugu metodu.

Trešnje i smokve počeo je saditi prije desetak godina. To je potpuno ekološko voće, ne treba ga obrađivati, ne zahtijeva kultivaciju, osim gnojidbe, a na njihovu veću sadnju odlučio se zbog unuka. Svojevrstan je to povratak tradiciji, jer područje u okolici Pašutići tradicionalno je bilo usmjereno u voćarstvo.

U borbi s jelenskom divljači ne pomaže ni žica s kojom je ogradio pojedine parcele.

– Od jelena nema spasa na ovom području. Čitavo sam brdo ogradio žicom, ali oni preskaču i više od dva metra, a srne kako kada. Jedno sam ih vrijeme uspijevao zadržati da nisu ulazile u voćnjake. Nema druge nego prestati s poljoprivrednom proizvodnjom, jer na ovom području na potezu od Pašutići, Kotli, do ispod Huma, poljoprivredne površine sve se manje obrađuju, uglavnom oko kuća, i divljač dolazi sve bliže selima, kazao je Nadan Prodan.

Prije desetak godina Lovačkom društvu »Mirna« prijavio je veliku štetu koje su srne prouzročile na mladim nasadima maslina, no bez ikakvih rezultata. Od tada štete više ne prijavljuje.

– Mi poljoprivrednici nemamo niti jednu instituciju kojoj bi se mogli požaliti za ovakve štete i bilo koji problem. Prepušteni smo sami sebi, čak nam i za državni poticaj kasni isplata, požalio se Nadan Prodan koji obrađuje više od 10 hektara površine. Ima oko 4.000 loza, 500 stabala maslina, isto toliko bresaka, 150 stabala trešanja, smokava, ali najradije bi ga, kaže, natjerali da ne traži poticaje.

– Demotivirajuće je. Puno je posla, a moraš se boriti protiv toliko vrsta životinja, nadovezala se je Nadanova supruga Draga Prodan.

– Vječiti je problem i s breskvama, i zbog jelena, i zbog srna, divljih svinja, tu su šojke i zlatari, a s kukuruzom posađenim kod Kotli pogostili su se čak i jazavci, kazala je.

Repelenti

Predsjednik Lovačkog društva »Mirna« Buzet Branko Golojka ističe da poljoprivrednici imaju pravo prijaviti štete lovačkom društvu koje im osigurava i repelente te električne pastire i pomaže u skladu sa svojim mogućnostima. Pored toga, puno se ulaže u uređenje lovišta i prihranu divljači, održavaju se automatske hranilice za visoku divljač, hranilice za sitnu divljač, pojilišta i solišta. Radi prihrane divljači u lovište se unosi zrnata i ostala hrana, sol te se oko 20 hektara površine obrađuje ili zasijava zrnatim sjemenom, kukuruzom, pšenicom, zobi i djetelinom. Svaki lovac mora minimalno zasijati tisuću četvornih metara površine kako bi se divljač zadržala što više u šumi.

U drugim krajevima Hrvatske gdje se također suočavaju sa štetama od jelenske divljači koja primjerice baranjskim poljoprivrednicima radi štete na šećernoj repi, kukuruzu i suncokretu, rješenje problema vide u pojačanom odstrelu divljači.