Liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti sve je manje, a zbog toga stradaju i pacijenti i ukupan zdravstveni sustav. Zbog prevelikog broja pacijenata po ordinaciji i previše administrativnih poslova kvaliteta zdravstvene skrbi pada, liječnici su u tzv. burn-outu, a pacijenti pomoć traže kod privatnika ili u bolnicama. Već sada pola milijuna hrvatskih građana nema svog obiteljskog liječnika, a za pet godina, ako se nešto hitno ne promijeni, prijeti urušavanje sustava, upozoravaju iz Hrvatske liječničke komore (HLK).

Podaci iz drugog vala longitudinalnog istraživanja »Studije hrvatskog liječništva 2024.« provedenog u HLK-u govore da obiteljski liječnici za prvi pregled pacijenta imaju samo deset minuta, iako normativi predviđaju od 15 do 37 minuta. Pedijatri u PZZ-u imaju prosječno devet minuta za pregled beba i djece, upola manje od propisanog vremena, a pregled ginekologa prosječno traje 15 umjesto 40 minuta.

Manjak vremena

Pedijatri u primarnoj zdravstvenoj zaštiti dnevno pregledaju prosječno 44 mala pacijenta i obave 25 konzultacija s roditeljima. Zbog kroničnog manjka pedijatara, često skrbe o 50 posto više djece od propisanog standarda, a takva situacija smanjuje kvalitetu skrbi i povećava rizik od liječničkog propusta, upozorava pedijatrica Ilonka Artuković.

– Ako uzmemo u obzir da već sada u primarnoj pedijatriji nedostaje 107 liječnika, a od 241 specijalista pedijatrije njih 75 starije je od 60 godina, jasno je da će se u skoroj budućnosti primarna pedijatrija u Hrvatskoj urušiti, upozorava dr. Artuković.

Tipičan radni dan obiteljske liječnice u domu zdravlja uključuje 32 pregleda, 40 konzultacija u ambulanti i još 42 kontakta e-mailom, telefonom ili porukama, najčešće administrativne prirode.

– U privatnoj ordinaciji te brojke rastu na 40 pacijenata, 48 konzultacija i 42 kontakta dnevno, a obiteljski liječnici redovito rade i nakon kraja radnog vremena, ističe dr. Ines Balint, predsjednica Povjerenstva HLK-a za primarnu zdravstvenu zaštitu.

Uz kroničan manjak vremena za pacijente, značajan izvor nezadovoljstva predstavlja im prekomjerna količina administrativnih obveza, odnosno svakodnevno pisanje potvrda i obrazaca za druge sustave. Zbog takvih uvjeta rada, više od 80 posto liječnika u PZZ-u nezadovoljno je, a na natječaje za specijalizacije obiteljske medicine te primarne pedijatrije i ginekologije ne javlja se gotovo nitko. Svaki drugi obiteljski liječnik i pedijatar u PZZ-u, te svaki treći ginekolog, osjeća burn-out, što ne čudi s obzirom na to da više od polovine obiteljskih liječnika u privatnoj praksi teško može pronaći zamjenu i otići na godišnji odmor.

– Primarna zdravstvena zaštita je devastirana, dostigli smo kritičnu razinu. To djeluje negativno na čitav zdravstveni sustav i stvara veliki pritisak na hitne bolničke prijeme, a liječnici koji ostaju u sustavu sve su opterećeniji. To je začarani krug iz kojeg nema izlaza ako se nešto hitno ne promijeni, upozorava predsjednik HLK-a, dr. Krešimir Luetić.

Pedijatri i ginekolozi

Samo u obiteljskoj medicini nedostaje gotovo 600 liječnika, jer u odnosu na predviđeni broj timova manjka 284 obiteljska liječnika, što čini 12 posto ukupno potrebnih timova, a još ih je 300 starije od 65 godina. Situacija je najteža u pet županija, gdje nedostaje više od 20 posto obiteljskih liječnika – Bjelovarsko-bilogorskoj, Virovitičko-podravskoj, Brodsko-posavskoj, Požeško-slavonskoj i Istarskoj županiji. U Primorsko-goranskoj županiji nedostaje ih 17 posto, dok je u Zadarskoj županiji stanje bitno povoljnije, s manjkom od četiri posto obiteljskih liječnika.

Krešimir Luetić / Foto Davor KOVAČEVIĆ

U sustavu manjka i po stotinu pedijatara i ginekologa. Kritičan je manjak pedijatara u Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje je pokriveno samo 20 posto potrebnih timova, u Istarskoj i Zadarskoj županiji manjka ih oko 30 posto, dok Primorsko-goranska županija bilježi značajno bolju situaciju s manjkom od četiri posto pedijatara. Ginekološki timovi pokriveni su tek polovično u Brodsko-posavskoj županiji, gdje jedan tim pokriva i do 10.000 žena, dok samo četiri županije, među njima Primorsko-goranska i Osječko-baranjska, imaju manjak ispod 20 posto. To je, upozoravaju u HLK-u, suprotno demografskoj politici jer ni rodilje, ni mala djeca, nemaju adekvatnu zdravstvenu skrb.

Liječnici osobito lošim ocjenjuju odnos s HZZO-om, jer 94 posto njih smatra da imaju nikakav ili vrlo ograničen utjecaj na uvjete ugovora s državnim osiguravateljem. Na ljestvici od 1 do 10, suradnji s HZZO-om daju dvojku. Zato je jedna od devet ključnih mjera za spas PZZ-a koje predlažu u Komori upravo omogućiti liječnicima slobodan izbor između rada u domu zdravlja ili u privatnoj ordinaciji, kao i jednostavan i transparentan prijenos privatne ordinacije na drugog liječnika. Komora predlaže uspostavu nacionalnog sustava specijalizacija, osiguranje dovoljnog broja specijalizacija za PZZ, veći angažman gradova i županija u privlačenju liječnika putem financijskih poticaja, osiguranja stanova, opreme i drugih pogodnosti. Zalažu se za uvođenje grupne prakse u istoj ordinaciji, stvarno administrativno rasterećenje, mogućnost zapošljavanja dodatne medicinske sestre ili administratora, te smanjenje broja osiguranika po timu obiteljskog liječnika na najviše 1.500, po pedijatru na 850, a po ginekologu na 5.000.