ZAGREB Vlada je, kako je i najavila, predložila izmjenu Ustava po kojoj će Zakon o pravima branitelja postati ustavni zakon, što znači će se ta prava moći mijenjati samo uz suglasnost dvije trećine zastupnika u parlamentu.

– Ako zakon o pravima branitelja postane organski zakon neće ga se moći mijenjati bez dvotrećinske većine i time pokazujemo da je država sposobna na poseban način štiti posebno ranjivu skupinu u društvu, a to branitelji i djeca poginulih i zatočenih branitelja svakako jesu, poručila je premijerka Jadranka  Kosor.

Zanimljivo je da je baš premijerka Kosor prije godinu dana predložila smanjenje povlaštenih mirovina za deset posto, pa tako i braniteljskih, koje su regulirane Zakonom o pravima branitelja te da je tada za promjene bila dovoljna obična većina, odnosno da je mogao biti usvojen sa 34 glasa.

Prijedlog je prošao sa 72 glasa u parlamentu, što ne bi bilo dovoljno da je kojim slučajem u to vrijeme postojao Ustavni zakona o pravima branitelja, nego bi premijerka morala skupiti 102 glasa. Toliko će pak morati skupiti ukoliko želi da Vladin prijedlog promjena Ustava prođe i da prava branitelja postanu ustavna kategorija.

Premijerka Kosor očekuje da će promjene Ustava bit usvojene jednoglasno, jer će se time na 20. obljetnicu međunarodnog priznanja zaštititi prava pobjedničke vojske. I dok prava branitelja diže na ustavnu razinu, premijerka tvrdi da se ona zapravo ne poštuju posebice na lokalnoj razini, jer lokalne jedinice ne poštuju prvenstvo branitelja i njihove djece pri zapošljavanju.

Vlada je predložila i izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu, a potpredsjednik Vlade Petar Čobanković podsjetio je da je Ustavni sud suspendirao određene članke tog zakona jer su ulazili u pitanja vlasništva zbog toga što su državi davali mogućnost da daje u zakup privatno neobrađeno poljoprivredno zemljište.

Na tom je pitanju malo »zaiskrilo« između premijerke i potpredsjednika Slobodana Uzelca.

Naime, Uzelac je otkrio da je inzistirao na tome da se bolje riješi status ljudi koji »u posjedu imaju poljoprivredno zemljište, koje nije u njihovom vlasništvu«, ali da su mu kolege ministri objasnili kako se to mora učinit u Zakonu o vlasništvu. Premijerki se nije baš svidjelo da Uzelac iznošenjem dogovora u javnost pokušava osigurati njegovo provođenje.

– Imate moju riječ i riječ svih ministara i ministrica da će tako biti, ali uvažavam činjenicu da to želite podebljati i jamstvom pred javnosti, kazala je Kosor.

Predlaže se i smanjenje naknada za prenamjenu zemljišta, pa će se za poljoprivredno zemljište koje je sada izvan, ali bi izmjenama prostornog plana bilo u granicama građevinskog područja, naknada smanjiti sa 50 na pet posto tržišne vrijednosti, a sa 100 na 10 posto za osobito vrijedno i vrijedno obradivo poljoprivredno zemljište.

Uredbom je Vlada utvrdila najviše iznose naknade za priključenje građevina i drugih nekretnina na javnu vodoopskrbu. Naknade će kao i do sada utvrđivati lokalne jedince, ali  vlada određuje maksimalne iznose zbog velikih razlika u visini tih naknada. Za poslovne građevine  ta naknada može biti najviše dvije prosječne bruto plaće.

– To znači da bi ubuduće gradovi i općine mogli maksimalno za tu naknadu tražiti nešto više od 15 tisuća kuna, a ne da kao što je sada slučaj kad neke lokalne vlasti za to traže i pet puta više, ili oko 78 tisuća kuna, kazao je potpredsjednik Vlade Božidar Pankretić.