Uoči donošenja novog Zakona o prostornom uređenju, koji se planira do kraja 2025. godine, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine zatražilo je od županijskih zavoda za prostorno uređenje da iznesu svoje primjedbe i prijedloge koji se odnose na važeći Zakon, a među onima koji su se aktivno uključili u ovaj proces je i Zavod za prostorno uređenje Zadarske županije.

Kako za Zadarski list potvrđuje ravnatelj Stjepan Gverić, prijedlozi i primjedbe koje su uputili Ministarstvu tiču se, među ostalim, dodatne zaštite zaštićenog obalnog područja mora (ZOP), kriterija za širenje građevinskog područja, planiranja ugostiteljsko-turističke namjene, energetike te provedbe samog Zakona.

Kontrola sadnje

Sukladno aktualnom Zakonu o prostornom uređenju, ZOP je područje od posebnog interesa za državu, a planiranje i korištenje tog prostora provodi se uz ograničenja u pojasu kopna i otoka u širini od 1.000 metara od obalne crte i pojasu mora u širini od 300 metara od obalne crte.

Iako se u članku 46. aktualnog Zakona nabrajaju ciljevi zaštite ZOP-a, novim je Zakonom potrebno propisati jasne i nedvojbene uvjete i kriterije kojima će se postići ti ciljevi zaštite, kako ističe ravnatelj Gverić.

Nužno je uz to i postrožiti mogućnosti i uvjete gradnje kada je riječ o gradnji izvan građevinskog područja u prostoru ograničenja ZOP-a za potrebe obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seoskom domaćinstvu.

– Smatramo da je nužno preispitati (postrožiti) mogućnosti i uvjete gradnje takvih građevina, budući da se u pojedinim slučajevima izvršava parcelacija zemljišta na način da se formira više čestica koje zadovoljavaju uvjete te se na taj način formira cijela zona ovakvih zahvata u prostoru, gdje se, uz izgradnju građevina, strojno obrađuje cjelokupno područje posjeda radi sadnje trajnih nasada što sve skupa ima značajan utjecaj na osjetljiv krajobraz obalnog, a pogotovo otočnog prostora, ističe ravnatelj Gverić.

Zbog toga Zavod predlaže da se na nenaseljenim otocima i otočićima zabrani gradnja ovih građevina te da se sadnja trajnih nasada dopusti isključivo na onim otocima i otočićima gdje je takva poljoprivreda bila tradicijski prisutna.

– Najveći građevinski pritisak u prostoru ograničenja ZOP-a (1.000 metara od obalne crte) odvija se unutar građevinskih područja naselja koja imaju konstantnu tendenciju širenja.

Dosadašnji kriterij izgrađenosti za širenje građevinskog područja naselja, bez demografskog kriterija, odnosno uzimanja u obzir broj stalnih stanovnika i projekcije daljnjeg demografskog razvoja, izuzetno je štetan, upozorava Gverić.

Funkcije priveza

Dodaje i da su devastaciji ZOP-a pridonijele i odredbe propisa iz područja turizma kojima se bez ograničenja omogućavala registracija turističkog smještaja u stambenim zgradama te registracija turističke djelatnosti i smještaja izvan građevinskog područja, a temeljem akta o ozakonjenju građevina.

Uz navedeno, novim se Zakonom, kako smatraju u županijskom Zavodu, treba isključiti mogućnost planiranja vezova privezišta u funkciji ugostiteljsko-turističkih zona u iznosu od 20 posto ukupnog broja smještajnih jedinica.

– Smatramo da privezište u ugostiteljsko-turističkoj zoni primarno treba imati funkciju priveza i tranzita prvenstveno izletničkih brodova za korisnike zone, a ne nautičke luke, tumači ravnatelj Gverić, pa dodaje da bi se trebalo uz to i zabraniti etažiranje smještajnih građevina u zonama ugostiteljsko-turističke namjene te jasno propisati obvezu izrade odgovarajućih stručnih podloga za prostorne planove te za njihove izmjene i dopune kojima se planiraju nova veća (ili proširenja) građevinska područja ili infrastrukturne građevine.

U Zavodu se protive i omogućavanju realizacije bilo kakvih zahvata direktnom provedbom Zakona – primjerice sunčanih i agrosunčanih elektrana, kao i zahvata koji su protivni prostornom planu – što je moguće u pojedinim slučajevima propisanim važećim Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima.

– Smatramo da je isto u koliziji s načelom integralnog pristupa u prostornom planiranju kojim je određeno da se »…prostornim planovima koji se donose na temelju ovoga Zakona planira provedba svih zahvata u prostoru bez obzira na njihovu lokaciju, namjenu ili vrstu…«, objašnjava ravnatelj Gverić, pa napominje da shvaćaju potrebu i važnost ubrzavanja realizacije pojedinih zahvata, ali predlažu da se oni obvezno planiraju u planovima.

Jasni kriteriji

Na koncu, kako drže u Zavodu za prostorno uređenje Zadarske županije, novim Zakonom trebalo bi ostaviti strateški karakter županijskih prostornih planova radi smjernica za prostorno planiranje na lokalnoj razini.

Županijski zavodi trenutno nemaju utjecaja na planska rješenja koja su u skladu sa Zakonom, već u izradi prostornih planova lokalne razine pružaju stručnu savjetodavnu pomoć.

– Upravo propisivanjem jasnih kriterija za planiranje u Zakonu i podzakonskim aktima i davanju mogućnosti zavodima ocjene kvalitete stručnih rješenja, moglo bi se utjecati na prostorno-plansku dokumentaciju koja se donosi, tumači ravnatelj pa dodaje da bi takvo što, jasno, za sobom povuklo i potrebu jačanja trenutačno nedostatnih stručnih kapaciteta županijskih zavoda.

U praksi, kako pojašnjavaju iz Zavoda, kroz suradnju s lokalnim jedinicama i stručnim izrađivačima planova – bilo kroz postupak izdavanja mišljenja o usklađenosti konačnih prijedloga izmjena i dopuna prostornih planova uređenja jedinica lokalne samouprave s Prostornim planom Zadarske županije, ali i kroz spomenuto pružanje stručne savjetodavne pomoći – oni već sada daju preporuke da se primjerice prilikom većih proširenja građevinskih područja naselja vodi računa o povezanosti s jezgrom naselja i planiranju te mogućnostima korištenja postojećih centralnih funkcija naselja, da se vodi računa o utjecaju na krajobraz prilikom planiranja većih površina za infrastrukturne građevine (npr. solarne elektrane), potiče se izrada stručnih podloga, potreba zaštite i očuvanja neizgrađenog obalnog područja i slično.

– Svako prihvaćanje ovih sugestija predstavlja mali korak naprijed u zaštiti i očuvanju prostora i unaprjeđenju postojećeg stanja u njemu, zaključuje ravnatelj Gverić.

Traže i veće ovlasti

Zavod za prostorno uređenje Zadarske županije predložio je nadležnom Ministarstvu niz izmjena u novom Zakonu o prostornom uređenju, a cilj im je prvenstveno učinkovitija zaštite obalnog prostora, kontrola širenja građevinskih područja i jačanje stručne uloge županijskih zavoda.

– U analizi i izdavanju mišljenja o usklađenosti općinskih i gradskih planova za županijskim planom, Zavod i stručnim izrađivačima i gradovima i općinama daje sugestije kako mogu poboljšati stanje u prostoru.

Nitko ne bi bio sretniji od mene – a vjerujem usuglasili bi se i ostali predstavnici županijskih zavoda – kada bi se u samoj legislativi o prostornom uređenju dala veća ovlast zavodima da utječu na planska rješenja koja se donose, poručio je na 2. sjednici Županijske skupštine ravnatelj Stjepan Gverić.