
Pripadnici HGSS-a su tijelo nesretnog planinara nosili na nosilima do doma na Hahliću / Foto HGSS
Poziv za pomoć HGSS-u upućen je čak 45 minuta nakon što je "alarmirana" hitna pomoć, i u trenutku kada je već bilo prekasno
povezane vijesti
Nažalost, tragičnim ishodom završilo je spašavanje domaćeg planinara koji je stradao u subotu na Hahliću. Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS) je objavila kako je u subotu u 13.10 sati HGSS Stanica Rijeka zaprimila dojavu o unesrećenoj osobi koja ne daje znakova života između doma na Hahliću i vrha Vidalj.
Unesrećenog je reanimirao njegov prijatelj. U dojavi koja je, kako su naveli, u tom trenutku prema HGSS-u kasnila 43 minute, dobili su informaciju kako helikopter Helikopterske hitne medicinske službe (HHMS) ne može locirati unesrećenog. Nažalost, spašavanje je završilo tragičnih ishodom.
Nejasna odluka
Pojašnjavajući jučer, dan nakon nesretnog događaja, što se dogodilo s planinarima, Marko Andrić, pročelnik HGSS-a Hrvatska, kazao je kako su HGSS-ovci dobili poziv od Hitne pomoći o unesrećenom negdje na Hahliću, da je reanimacija u tijeku te da su poslali helikopter te zemaljsku ekipu, ali kako unesrećenog ne mogu pronaći.
– Mi smo onda pokrenuli našu akciju, na teren je izašlo trinaest ljudi i četiri naša vozila. Osoba koja je zvala u pomoć i čitavo to vrijeme reanimirala čovjeka dala nam je točnu lokaciju.
U međuvremenu, netom nakon našeg izlaska na teren, reanimacija je prestala jer, nažalost, više se ništa nije moglo napraviti. Naše su ekipe pristupile vozilima do doma na Hahliću i pješke nešto više od kilometra otišle do mjesta gdje su se nalazili planinari.
Preminulu osobu smo nosilima prenijeli do doma, potom do Podkilavca te dalje predali nadležnim službama, kazao je Andrić.
Marko Andrić / Foto Vedran Karuza
Na pitanje o dojavi, za koju su u HGSS-u naveli da je kasnila 43 minute, Andrić je pojasnio kako je prijatelj unesrećenog pomoć pozvao nekih 45 minuta prije nego je HGSS obaviješten, preko Centra 112, te je alarmirana Hitna pomoć.
– Kakav je tijek zbivanja bio, ne znam, ali oni su pozvani skoro 45 minuta ranije nego mi, i odlučili sami krenuti, što je nejasno s obzirom na nepristupačan teren. Ako ništa drugo, akcija spašavanja je trebala biti aktivirana paralelno i prema nama, ukazao je pročelnik HGSS-a.
Potpora MORH-a
Inače, iz HGSS-a su već upozoravali kako Hrvatska nema sustavno organizirano helikoptersko spašavanje. Nakon tog apela, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić sastao se se predstavnicima HGSS-a te su dogovorili da će im MORH u iduća tri mjeseca – u srpnju, kolovozu i rujnu – pružati pomoć helikopterom akcijama spašavanja, traganja i prevoženja.
»Istovremeno u ta tri mjeseca potrebno je dogovoriti cjelovito rješenje koje će obuhvatiti sve sastavnice koje pružaju podršku HGSS-u u akcijama spašavanja«, naveo je ministar nakon sastanka, dodajući kako MORH, odnosno HRZ, u skladu sa Zakonom o obrani pruža pomoć civilnim institucijama kad su svi drugi resursi iscrpljeni.
HGSS je suradnju s vojskom, što se tiče pomoći MORH-ovih helikoptera u akcijama spašavanja, uspješno održavao zadnja tri desetljeća, no taj je resurs, dakle, izostao.
Tromjesečna potpora koju je najavio ministar Anušić, međutim, ističu u HGSS-u, nedostatna je te nije na razini kakvu su u HGSS-u imali u zadnjih trideset godina.
– Najbitnije je da se čim prije sastanemo s premijerom Plenkovićem i kvalitetno definiramo kako bi trebao izgledati sustav helikopterskog spašavanja na vanurbanom području, umjesto da nas se isključuje iz strateških odluka. Želimo da se sustav definira zajedno s nama za stolom, istaknuo je čelni čovjek HGSS-a.
Koliko je ulaganje u sigurnost važno, pokazuje i ovaj posljednji slučaj stradavanja planinara na Hahliću.
Ipak više stradavaju domaći nego turisti
Činjenica je da je krenula turistička sezona pa se i broj osoba koje borave u prirodi povećava, a Hrvatska svoj imidž turističke destinacije uvelike gradi i na temi sigurnosti.
Kako doznajemo od šefa HGSS-a, turisti ipak čine manji udio u ukupnim statistikama spašavanja. Nije naodmet i ponoviti savjete HGSS-a kada se kreće na planinarenje i izlete u prirodu. Ističu kako treba krenuti u jutarnjim satima, sklanjati se sa sunca, uzeti sa sobom dovoljno vode i dobro isplanirati rute.
– U planinu treba ići jer su planine prekrasne, ali treba ići oprezno. Inače, nama se 70 do 80 posto spašavanja odnosi na naše sugrađane, kazao je Andrić.
Što, dakle, reći nego da je velika iluzija kako u prirodi stradavaju samo »Česi koji u japankama idu na Velebit«.
HHMS imao više od 2.000 intervencija ove godine
Prema podacima Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu u čijem okviru djeluje helikopterska hitna medicinska služba (HHMS), u proteklih 15 mjeseci u sve četiri baze, dvije na kopnu Zagreb i Osijek i dvije jadranske, Rijeka i Split, timovi su ukupno odradili više od 2.000 intervencija diljem Hrvatske.
Usluge HHMS-a u kontinentalnom dijelu Hrvatske dostupne su za vrijeme dnevne vidljivosti, dok su na Jadranu dostupne 24 sata dnevno, zbog čega i te dvije baze bilježe veći broj intervencija radi specifičnosti terena i pojačanih sezonskih potreba.
Naime, tijekom turističke sezone bilježi se intenzivniji tempo rada HHMS timova zbog povećanog broja posjetitelja, većeg prometa i aktivnosti na otvorenom, a kontinuirani rast broja intervencija i spašenih života potvrđuje učinkovitost i potrebu za HHMS-om na području cijele RH.
Sve četiri baze zajedno čine jedinstvenu mrežu koja osigurava brzu i kvalitetnu pomoć u najkritičnijim trenucima. Prema vrsti intervencija, timovi HHMS-a ukupno su do sada imali više od 160 primarnih, više od 1.700 sekundarnih i gotovo 200 međubolničkih intervencija.
Najveći broj primarnih intervencija odnosio se na zbrinjavanje pacijenata s bolestima srca i/ili boli u prsima te vitalno ugroženih osoba uslijed ozljeda zadobivenih nesretnim slučajem, dok se najčešće sekundarne intervencije odnose na zbrinjavanje kritično oboljelih i/ili ozlijeđenih pacijenata, osoba s dijagnozom traume, dokazanog akutnog infarkta miokarda s elevacijom ST-segmenta te moždanog udara. (T. Pr.)