ZAGREB  Predsjednik zastupničkog kluba Hrvatskih laburista Dragutin Lesar najavio je mogućnost da bi Ustavni sud mogao poništiti sljedeće parlamentarne izbore zbog toga jer Sabor nije izmijenio Zakon o izbornim jedinicama na način da broj birača u svakoj od njih ne odstupa više od pet posto.

– Zadržavamo si ustavno i moralno pravo da nakon objave konačnih rezultata sljedećih parlamentarnih izbora njih proanaliziramo i ukoliko su doista ispunjeni uvjeti iz mišljenja Ustavnog suda iz 2010. obratimo se njemu sa zahtjevom za konačni pravorijek. Neki računaju na to da Ustavni sud neće imati hrabrosti poništiti izbore u pojedinijm izbornim jedinicama i zbog toga se ovo ne želi napraviti, rekao je Lesar tijekom nedavne saborske rasprave o laburističkom prijedlogu izmjena Zakona o izbornim jedinicama.

Veliki propust

Da bi Ustavni sud pod određenim okolnostima možda čak mogao dovesti u pitanje ustavnost parlamentarnih izbora smatra i profesor Ustavnog prava Robert Podolnjak.

– Bojim se da ako se dogodi – ako bi se nakon parlamentarnih izbora matematički moglo dokazati da je neka stranka dobila manji broj zastupnika jer broj birača nije bio razmjeran u svim izbornim jedinicama – da bi Ustavni sud bio doveden u neugodnu situaciju da mora izreći krajnju mjeru. Nije, naime, baš samo tako poništavati ishod parlamentarnih izbora, rekao je Podolnjak.

Lesar je pojasnio da po podacima s kraja prošle godine najviše birača, njih 432 tisuće, ima deveta izborna jedinica (Dubrovačko neretvanska i najveći dio Splitsko dalmtinske županije). S druge strane u ovom trenutku najmanji broj birača ima četvrtka izborna jedinica (Virovitičko podravska i Osječko baranjska županija), njih 335 tisuća.

Podolnjak naglašava da i stoga bilo ustavno-pravno prihvatljivo da pojedine izborne jedinice daju različiti broj mandata, a ne da se iz svih bira njih 14.

– Obzirom na broj birača iz nekih bi jedinica trebalo dolaziti 12, iz nekih 13, iz nekih 14, a iz nekih čak 16. Budući da se stanje stalno mijenja, a primjerice da se broj stanovnika u dalmatinskim jedinicama stalno povećava moguće je da bi jedna od njih mogla birati čak i 17 zastupnika. Usuđujem se reći da je činjenica da nije promijenjen Zakon o izbornim jedinicama najveći propust u ovom mandatu. Bilo je čak važnije izmijeniti ovaj Zakon nego onaj o izboru zastupnika, rekao je Podolnjak.

Ocjena ustavnosti

Ustavni je sud još 2010. donio mišljenje po kojem »o ravnomjernoj raspodjeli broja birača po izbornim jedincima neposredno ovisi jednakost težine biračkog glasa, a time i zakonitost i opći demokratski karakter cjelokupnih izbora«.

– Štoviše, o tome može ovisiti i ocjena ustavnosti cjelokupnih izbora. Oni bi bili nesuglasni s Ustavom ako bi prekomjerno odstupanje u broju birača po pojedinim općim izborni jedinicama izravno i neposredno utjecalo na izborni rezultat, piše u mišljenju Ustavnog suda. Iz SDP se moglo neslužbeno doznati da je očito da u većini stranaka ne postoji politička volja da se provedu ove promjene, te da cijeli posao otežava i činjenica da je u tijeku postupak brisanja građana koji ne žive na prijavljenim prebivalištima.