Na računima četiriju mirovinskih fondova danas je 112 milijardi kuna / Snimio Damir ŠKOMRLJ
Prinos na štednju od 8,25 posto je pozitivna vijest, budući da su mirovinski fondovi u svijetu prošle godine bili pogođeni nezapamćenim nevoljama, pa su zakonima prisiljeni oko 70 posto štednje ulagati u državne obveznice na koje kamate sustavno padaju, što kod nas nije slučaj
ZAGREB Nema sumnje da je prošla godina za obvezne mirovinske fondove u Hrvatskoj bila plodonosna, jer su štednju zaposlenih za starost, prema procjenama, povećali između osam i devet posto.
Konačni podaci za cijelu godinu još nisu poznati, ali posljednje izvješće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) pokazuje da su ti fondovi na kraju studenoga prošle godine nagomilali 112 milijardi kuna štednje. U odnosu na studeni 2018. godine, prinos na štednju iznosio je 8,25 posto.
To je pozitivna vijest, budući da su mirovinski fondovi u svijetu prošle godine bili pogođeni nezapamćenim nevoljama. Oni su zakonima prisiljeni oko 70 posto štednje ulagati u državne obveznice, kao najmanje rizične vrijednosne papire.
Međutim, kamate na obveznice već nekoliko godina sustavno padaju. Lani su se kamate pretvorile u negativne, osobito u Njemačkoj, gdje su se povremeno spuštale na minus 0,5 posto. To privatnim mirovinskim fondovima onemogućuje zarade, a njihove štediše dovodi u gubitke, pa će njihove mirovine biti niže od očekivanih.
Svjetski trendovi
Negativne kamate ljetos su se prvi put pojavile i u Hrvatskoj, ali samo na kratkoročni dug države u trezorskim zapisima. Državne obveznice i dalje donose pozitivne kamate, pa hrvatski mirovinski fondovi zasad nisu osjetnije pogođeni negativnim svjetskim trendovima.
Spomenutih 8,25 posto prinosa na mirovinsku štednju u prošloj godini odnosi se na tzv. kategoriju B, odnosno na oko 95 posto zaposlenih u Hrvatskoj, koji su svjesno ili automatizmom odabrali tu vrstu ulaganja u sklopu mirovinskih fondova. Postoje još dvije kategorije. Prva, kategorija A, preporučuje se mlađim ljudima, jer ona podrazumijeva rizičnija ulaganja koja donose veće prinose, ali mogu donijeti i veće gubitke. U prošlih 12 mjeseci prinosi u kategoriji A bili su 11,42 posto.
U kategoriju C automatizmom su svrstani svi zaposleni kojima do mirovine nedostaje još nekoliko godina. U njihovu slučaju, mirovinci »ziheraški« paze kamo ulažu štednju. Stoga u kategoriji C ima najmanje gubitaka, ali i najmanje prinosa. Lani su prinosi iznosili prosječnih 5,54 posto, prema Hanfinim podacima iz studenoga.
Utjecaj inflacije
Od početka uvođenja drugog mirovinskog stupa, od 2002. do kraja studenoga prošle godine, na račune četiriju mirovinskih fondova, koji posluju pri bankama, uplaćeno je 79,3 milijarde kuna.
Budući da danas na njihovim računima ima 112 milijardi kuna, to znači da su mirovinci u proteklih 18 godina ušteđevinu zaposlenih uvećali za 32,7 milijarde kuna, ili 41 posto. U to, međutim, nije uračunan utjecaj inflacije.
Osim obveznog državnog mirovinskog osiguranja (prvi stup) i obveznih mirovinskih fondova u drugom stupu, građani mogu odabrati i dobrovoljno osiguranje. Međutim, njihovo zanimanje za taj treći stup mirovinskog osiguranja nije veliko. U prošloj godini broj članova dobrovoljnih mirovinskih fondova iznosio je oko 340 tisuća, od čega je više od 90 posto njih odabralo otvorene dobrovoljne fondove.
U dobrovoljne fondove otvorenog tipa građani su dosad uplatiti ukupno 4,93 milijarde kuna. Mjesečno u njih uplaćuju oko 55 milijuna kuna. Međutim, u obvezne fondove u drugom stupu slijeva se deset puta više, oko 550 milijuna kuna mjesečno. Prinosi dobrovoljnih fondova u prošloj godini nisu bili manji nego u obveznima, a kretali su se od 7 do 11 posto.
