Plin iz LNG-a na Krku će zamijeniti ruski plin i u BiH

Ministar Ivan Vrdoljak završetak svih važnijih energetskih infrastrukturnih projekata predviđa za 2020. Što se tiče interesa BiH za LNG-jem na Krku, Hrvatski Plinacro i BH Gas već su potpisali predugovor koji predviđa gradnju tri plinske interkonekcije

ZAGREB  Terminal za LNG na Krku jedan je od ključnih energetskih projekata u Europi te neizostavan dio budućeg energetskog koridora koji će povezivati sjever i jug Europe, odnosno krčki terminal s poljskim terminalom Swinoujscie – čulo se na jučer održanom okruglom stolu za kojim su se okupili predstavnici hrvatskih i poljskih energetskih tvrtki.

Razgovaralo se o mogućnostima buduće suradnje, jer će poljski terminal za ukapljeni prirodni plin proraditi početkom iduće godine, a s obzirom na to da je i krčki LNG u kratkom vremenu dobio na značaju, i on bi u pogonu mogao biti već 2019. Investicija na Krku, zajedno s pratećim plinovodima i kompresorskim stanicama, doseže milijardu eura.   

Dobavljači sigurni

– Nužno je u budućnosti povezati sjever i jug Europe, počevši od Poljske, a završavajući u Hrvatskoj. Zato su poljska i hrvatska politika usklađene, kazao je u uvodnom djelu hrvatsko-poljskog sastanka ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Suradnja Hrvatske i Poljske, dodao je, postaje prioritet, ne samo za Hrvatsku nego za cijelu jugoistočnu Europu, za koju će koridor sjever-jug značiti energetsku stabilnost. Vrdoljak završetak svih važnijih energetskih infrastrukturnih projekata predviđa za 2020. godinu, napominjući kako će sa svojim LNG terminalom na Krku, eksploatacijom ugljikovodika u Jadranu i IAP-om kao jadransko-jonskim plinovodom kojim će u Europu stizati plin iz kaspijske regije, Hrvatska postati energetsko čvorište ovog dijela Europe.

   Okruglom stolu prisustvovao je i poljski ministar državne riznice Wlodzimierz Karpinski, koji je kazao kako Europska komisija krčki LNG smatra jednim od strateških projekata za EU, što znači da Hrvatska za njega može očekivati još financijskih sredstava iz EU »blagajne«. Na takvoj će potpori i Hrvatska i Poljska, dodao je, inzistirati. Poljska će u energetske projekte do 2020. godine uložiti 30 milijardi dolara, otkrio je.

   – Zanimaju nas mogućnosti suradnje između hrvatskih i poljskih energetskih kompanija. Naši su prioriteti jednaki, kazao je Karpinski. Poljski LNG terminal, čiji će kapacitet iznositi pet milijardi kubičnih metara plina godišnje, do sada je prodao 62 posto svojih kapaciteta, rekao je Bartosz Fijalkowski, direktor strategije i analiza tvrtke Polskie LNG. LNG terminal na Krku, podsjetimo, trebao bi imati kapacitet od četiri do šest milijardi »kubika«, ovisno o tome koliki će interes zakupci i trgovci pokazati tijekom skorašnjeg »open season« postupka u kojem će otkriti svoj načelni interes. Osigurati dobavljače nije nikakav problem, jer je dobava plina već načelno dogovorena s Katarom, puno su upitniji kupci plina odnosno potencijalni partneri s kojima ćemo terminal graditi. Prvi čovjek LNG-a Hrvatska Mladen Antunović na skupu je kazao kako se računa na potencijalno tržište od 113 milijardi kubika godišnje potrošnje plina – ono u Sloveniji, Austriji i Mađarskoj, kao i na češko te slovačko tržište, potencijalno i talijansko, rumunjsko, bugarsko te ukrajinsko.  

Međunarodni projekt

Kako piše portal energetika-net.com, i BiH bi mogla postati dio LNG-a na Krku kao velikog međunarodnog projekta. Prema saznanjima bosanske novinske agencije Patria, Vlada Federacije BiH uskoro će predstaviti ideju o mogućem učešću BiH u projektu.

Erdal Trhulj, federalni ministar energetike za agenciju kazao je kako bi BiH preko krčkog LNG-a namirivala plin iz Rusije koji joj nedostaje, pri čemu su hrvatski Plinacro i BH Gas već potpisali predugovor koji predviđa gradnju tri plinske interkonekcije. Jedna će se nalaziti kod Slavonskog Broda prema Zenici, druga kod Bihaća, a treća kod Zagvozda i Imotskog prema Posušju, ili od Ploča prema Mostaru.

Plin iz LNG-a na Krku će zamijeniti ruski plin i u BiH

Dobavljači sigurni

Međunarodni projekt

Lidlova super ponuda