Možda najveći nesporazum na relaciji Domoljubne koalicije i Mosta izbio je oko »palog« ministra branitelja Mije Crnoje, a Most se i u slučaju izbora Ranka Ostojića za predsjednika Odbora za unutarnju praktički stavio na stranu oporbe
Činjenica da je Most glasovao zajedno s oporbom da se za predsjednika Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost izabere Ranko Ostojić (SDP) samo je još jedan slučaj razilaženja ove stranke i Domoljubne koalicije. Vladajuća je koalicija sastavljena od ova dva bloka od samog početka nestabilna i ima velikih problema prilikom donošenja odluka. Riječ je o situaciji koja je praktički zaprijetila blokadom cijelog sustava vlasti. Osim toga bilo je nekih sukoba između manjih članica vladajuće koalicije i Mosta.
Možda najveći nesporazum na relaciji Domoljubne koalicije i Mosta izbio je oko »palog« ministra branitelja Mije Crnoje. Naime, Most se praktički javno pridružio napadima oporbe i medija protiv ministra koji je vodio resor od izuzetne važnosti za HDZ. Čak je navodno Petrov zaprijetio da će u slučaju da dođe do glasovanja o povjerenju ministru Crnoji u Saboru glasovati zajedno s oporbom.
Most se i u gore spomenutom slučaju izbora Ranka Ostojića za predsjednika Odbora za unutarnju praktički također stavio na stranu oporbe. Iako je njihov predstavnik prošlog petka na Odboru za imenovanja jasno rekao da će Most podržati Domoljubnu koaliciju u njenom protivljenju Ostojićevom imenovanju stvari su se okrenule praktički istog dana.
Most je iskočio i u slučaju ravnatelja SOA-e Dragana Lozančića čiju je smjenu zatražila predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović uskratom svog supotpisa. Ovdje Mostovo stajalište ipak toliko ne strši budući da se sam premijer Tihomir Orešković još nije očitovao, a i HDZ-u ima glasova, npr. Miroslava Tuđman, koji se protive ovakvom načinu rješavanja problema u SOA-i. Međutim, predsjednik Mosta Božo Petrov izravno se upleo u cijeli slučaj sastavši se s Lozančićem, a jasno je bilo i stajalište stranke koje je u Saboru iznjela zastupnica Mosta Ines Strenja Linić.
– Osobni odnosi Domoljubne koalicije i koalicije Hrvatska raste nisu bitni. Bitna je nacionalna sigurnost zemlje. Odbor treba saslušati Lozančića i ustanoviti koje mu se povrede zakona stavljaju na teret. Most ne podržava smjenu bez sazivanja nadležnog odbora, rekla je ultimativno Strenja Linić pozvavši HDZ i Domoljubnu koaliciju da na dnevni red stave prijedlog SDP-a o imenovanju Ranka Ostojića za šefa Odbora za unutarnju politiku.
Ipak kompromis
Most i Domoljubna koalicija imali su velikih problema i prilikom sastavljanja Vlade, odnosno oko određivanja zamjenika i pomoćnika ministara. U jednom trenutku prošlog petka došlo je i do prave blokade koja je zaprijetila raspadom vladajuće koalicije. Navodno je Most izašao s maksimalističkim prijedlogom koji je za Domoljubnu koaliciju bio potpuno neprihvatljiv. Mostovci su naime zatražili da u svim ministarstvima u kojima imaju ministra imaju sve pomoćnike, te da imaju svoje ljude u vodstvima tvrtki koje su u resoru tog ministra. To je bilo posebno neprihvatljivo u slučaju ministarstva gospodarstva kojem je na čelu predstavnik Mosta Tomislav Panenić. Naime, u resoru ovog ministarstva nalaze se brojne državne tvrtke, te bi na taj način Most ostvario utjecaj potpuno nesrazmjeran broju zastupnika koje kontrolira u Saboru. Navodno je glavni tajnik HDZ-a Milijan Brkić vrlo burno reagirao na ovaj prijedlog Mosta, te im povišenim glasom pojasnio da su njihovi prijedlozi potpuno neprihvatljivi. Na kraju se ipak – nakon četiri dana prekida prekida pregovora odnosno neodržavanja sastanaka Vijeća za suradnju – ipak uspio postići kompromis na način da će pomoćnici ministara u svakom ministarstvu biti iz različitih stranaka.
Polemika je izbila i između Karamarka i ministra zaštite okoliša. Slaven Dobrović je naime izjavio da mu treba još zaposlenih u Ministarstvu, te da bi trebalo razdvojiti neke Agencije. Potpredsjednik Vlade mu je na svom Facebook profilu odgovorio da je »jedan od glavnih prioriteta ove Vlade racionalizacija državnog aparata«.
– To znači da nećemo nepotrebno zapošljavati nove kadrove već ćemo težiti efikasnoj preraspodejli kompetentnih ljudi koji se nalaze unutar sustava, posebno onih kojih su spremni napredovati i dodatno se usavršavati, napisao je Karamarko. Dodao je da nova Vlada neće razdvajati agencije, zavode i druga tijela državne uprave već da će težiti njihovom spajanju i racionalizaciji njihovih troškova.
Čudni događaji
I na kraju treba reći da je možda ne sukoba, ali čudnih događanja bilo i u samom HDZ-u. Naime, nova ministrica socijalne politike Bernardica Juretić prije nekoliko je dana mrtva hladna izjavila da nije sigurno da će Vlada uvesti najavljenu pronatalitetnu naknadu od tisuću eura za svako novorođeno dijete kao ni naknadu u visini pune plaće zaposlenim roditeljima tijekom drugih šest mjeseci porodiljnog dopusta. Ona je to pojasnila činjenicom da su takve mjere jako skupe, a da je vrlo upitno bi li one uopće imale kakav učinak. Ministrica bi u proračunu svog ministarstva trebala pronaći dodatnih 450 milijuna kuna za ovu svrhu što je nemoguće namaknuti preraspodjelom sredstava. Ministrica Juretić je pojasnila da bi tih 450 milijuna predstavljalo čak deset posto njenog proračuna, a sve bi se to trebalo događati u godini u kojoj se rahodovna strana državnog proračuna trebala smanjiti za kakvih tri do četiri milijarde kuna. Sve to ne bi bilo nimalo čudno u godini u kojoj se najavljuje radikalno smanjivanje deficita. Međutim, problem je u tome što se radi jednom od najvažnijih predizbirnih obećanja HDZ-a i Domoljubne koalicije kojeg je promovirao osobno predsjednik HDZ-a i vođa koalicije Tomislav Karamarko. Prilikom predstavljanja gospodarskog programa HDZ-a ujesen prošle godine Karamarko je pred prepunom dvoranom Gobus Zagrebačkog velesajma najavio ove mjere, te dodao da je svjestan da će budući ministar financija, ma tko on bio, biti šokiran kada će ih morati provoditi. I sama pronatalitena politika, odnosno demografska obvnova, bila je u središtu HDZ-ove kampanje. Još je prošlog tjedna Karamarko, sudjelujući na obilježavanju 26. godišnjice osnivanja zagrebačkog HDZ-a, na izravno novinarsko pitanje odgovorio da će se ova mjera definitivno provesti. Međutim, ministrica je odlučila drugačije.
