U trenutku kad zdravstvena kriza u Hrvatskoj eskalira i dok se negativni »boom« ekonomskih posljedica možda tek očekuje, druga Vlada premijera Andreja Plenkovića obilježila je sto dana rada, i to u vrlo intenzivnom tjednu u kojem je u Saboru podneseno izvješće o »stanju nacije«, raspravljen rebalans proračuna i najavljen nastavak porezne reforme.

I dok 58 posto građana po istraživanjima javnosti i dalje podupire rad Stožera i mjere za borbu protiv koronavirusa i koronakrize, zanimljivo je proanalizirati poteze koje je Plenkovićev kabinet povukao u tih stotinu dana.

Na šire društvenom planu, svakako je od velike važnosti način na koji je ova vlast obilježila 25. godišnjicu Oluje u Kninu, a potom i događaje u Gruborima i Varivodama, odakle su poslane snažne poruke suživota i pomirbe za četvrto desetljeće hrvatske demokracije. Također, valja podsjetiti kako je odmah po formiranju novog saziva Sabora i Vlade, usvojen zakon o obnovi Zagreba i program mjera te osnovan Fond za obnovu, i to uz podršku opozicije i prihvaćanje njihovih prijedloga. Ono čime se još svakako Plenković može pohvaliti jest i da je nakon intenzivnih pregovora, osiguran »europski paket« koji Hrvatskoj u idućih sedam godina jamči čak 24,2 milijarde eura za brzi oporavak od krize, gospodarski razvoj i obnovu Zagreba i okolice. Na ruku za podršku javnosti, premijeru je išla i turistička sezona koja je na kraju bila bolja od očekivane, a ne može se reći da Vladine mjere pomoći za očuvanje radnih mjesta tvrtkama nisu pomogle. Posao koji je također u većoj mjeri odrađen jest i priprema Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine, što je zapravo podloga za povlačenje EU sredstava.

Nadmudrivanje s opozicijom

Naravno, opozicija kritizira one mjere koje se tiču porezne politike i rebalansa budžeta, pa tako šef SDP-a Peđa Grbin ponavlja kako je Vladina politika okrenuta bogatima umjesto siromašnima, uz tvrdnje kako Vlada u ovoj krizi nema plan ni strategiju, no iz Plenkovićeva kabineta i dalje tvrde kako će peti krug poreznih rasterećenja uz najavljeni rast minimalca ipak biti velika podrška većini zaposlenih i poslodavaca.

Premijer Plenković ovog se tjedna rukama i nogama borio nekoliko dana zaredom u Saboru s napadima oporbe koja je oštro kritizirala upravljanje krizom radi pandemije koronavirusa te kolapsa u zdravstvenom sustavu, skoro pa zazivajući da Vlada najavi lockdown ili policijski sat, no Plenković je to nazvao »stvaranjem privida kaosa« te otklonio takve mogućnosti, uz objašnjenje kako je hrvatski zdravstveni sustav dovoljno snažan, a mjere koje poduzimaju temeljene na strategiji koja je proporcionalna dinamici zaraze. Iz Vlade pritom uporno poručuju kako su optužbe oporbe predvođene Peđom Grbinom da izvršna vlast nema strategiju – smiješne, s obzirom na to da je ova Vlada u najvećoj krizi u zadnjih 100 godina uspjela osigurati više od osam milijardi kuna za plaće u privatnom sektoru te likvidnost poduzeća, pri čemu proračun normalno funkcionira, među ostalim i uz pomoć financijske poluge iz EU-a.

Braneći se pred optužbama oporbe, premijer je danima tvrdio kako bi se Grbin trebao podsjetiti da onih 400.000 nezaposlenih, o kojima je govorio njegov prethodnik, sada nema na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.
Svakako, javnosti najzanimljiviji dio saborske rasprave ovog tjedna bilo je njegovo »izvješće o stanju nacije«, kako se popularno zove godišnje izvješće o radu Vlade, jer si je u svom završnom govoru Plenković itekako dao oduška u odgovorima na kritike iz redova desne i lijeve oporbe. No, bila je to prilika da se premijer pohvali i politikom svoje prve Vlade.

– Zahvaljujući mjerama, prosječne plaće podignute su za 1.147 kuna, odnosno za 20 posto, čime smo osjetno povećali kupovnu moć građana i kućanstava, a to je skoro šest puta više nego u mandatu vlade od 2011. do 2015., kad je prosječna plaća povećana svega za 201 kunu. Povećali smo minimalac za više od 30 posto, odnosno za 754 kune neto, što je triput više nego u mandatu prethodnih triju vlada, a za dva mjeseca podići ćemo ga za dodatnih 150 kuna, što će ukupno biti u četiri godine 904 kune. Povećali smo plaće u državnoj službi za više od 15 posto, medicinskim sestrama i liječnicima za 22 posto te učiteljima i profesorima za 19 posto. Kako bismo poboljšali životne uvjete naših umirovljenika, mirovine smo u prosjeku podigli za 306 kuna, a minimalne mirovine za 223 kune, što je dvaput više nego u mandatu prethodnih triju vlada, tvrdi Andrej Plenković.

Mainstream politika

– Svjesni smo da je u našem radu bilo i propusta, od kojih ne bježimo, ali radili smo zdušno, s iskrenom željom da prilike i život u Hrvatskoj učinimo znatno boljima nego kakvima smo ih zatekli. Držim da smo u velikoj mjeri u tome i uspjeli. U ovu godinu ušli smo s čvrstim temeljima i namjerom da odvažno nastavimo u tom smjeru gospodarski i društveno razvijati Hrvatsku. Nažalost, svijet i Hrvatsku pogodila je neočekivana pandemija, a potom Zagreb i potres. Sve je to usporilo naše planove. No, spomenute izazove dočekali smo ipak puno spremniji zahvaljujući svim ovim mjerama. Da u protekle tri godine nismo povećavali plaće, mirovine i naknade, našim bi građanima danas bilo financijski puno teže, to je jedna od glavnih mantri premijera s kojom nastupa u ovoj krizi.

Naravno, iz kruga Vlade aktualne oporbene kritike smatraju nizom agresivnih napada i prozivki, koje vraćaju priču na promašene argumente oko upravljanja koronakrizom kroz miniranje rada Stožera i stvaranje privida kaosa i kolapsa zdravstvenog sustava, izostanak borbe protiv korupcije, do huškačkih teza zdesna kako ovu Vladu vodi hrvatsko-srpska trgovačka koalicija, a Plenković im u Saboru nije propustio odgovoriti o tome kako mu je »dosta vapaja oporbe, čiji predstavnici očito ne gledaju sjednice Vlade pa ne vide što Vlada poduzima protiv koronakrize«. »Očito oporba živi u Latinskoj Americi pa ne prati Hrvatsku«, poručio im je. Onima s desna poručio je da prema njima treba izgraditi »sanitarni kordon« jer nisu u stanju nakon 20 godina prihvatiti pomirbu, a tvrdi i kako je njihova jedina agenda ucjenjivanje HDZ-a, te kako su upravo oni doveli Zorana Milanovića na Pantovčak. Tvrdi kako preko medijskih »outleta« šire mržnju, a govoreći o Istanbulskoj konvenciji, zaključio je: »Nakon toliko godina te konvencije na snazi, ja ne vidim da ima zombija, Ako ih vi vidite, pokažite mi ih, ali zombija nema«, poručio je Plenković desničarskoj oporbi, da bi na kraju zaključio kako je oporbu prije formiranja Vlade zvao na sastanak ili dijalog: »Ali vas je valjda sram doći u Vladu, a sad lažno vapite za dijalogom«. No, koliko god se nadmudrivao s opozicijom, Plenković je ovog tjedna četiri puta bio u Saboru, očito želeći pokazati poštovanje prema instituciji Hrvatskog sabora, ali i činjenici da mu je ondje svaki glas bitan.

Paralelno, Plenković je ovih dana pokušavao završiti i javnu polemiku s predsjednikom Zoranom Milanovićem – zadnjih dana ostao je indiferentan prema prozivkama o MORH-u, uz poruku kako »nema vremena« za prepucavanja jer je zajedno s Vladom posvećen rješavanju bitnih tema za hrvatske građane.

Općenito, ono što se evidentno nameće kao jedna od glavnih agendi Plenkovićeve Vlade jest pokušaj da u snažnoj zdravstvenoj i ekonomskoj krizi ne padne povjerenje građana u institucije: ključna je poruka Vlade da građani imaju osiguranu financijsku, gospodarsku, zdravstvenu i političku stabilnost.

Koliko će premijer i Vlada u tome uspjeti, u velikoj je mjeri van njihove kontrole zbog dinamike epidemije, no za vjerovati je da neće odustati od koncepta umjerene mainstream politike, te financijske pomoći zaposlenima, koja im je ustalom prije samo četiri mjeseca donijela novi mandat.