Premijer

Plenkovića pitali tko demontira hrvatske institucije: Svi vide tko je konstruktivan, a tko destruktivan

Hina

Foto Davor Kovačević

Foto Davor Kovačević

Plenković je to odlučio prepustiti kreativnosti svih da prepoznaju



Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je u ponedjeljak kako svi koji prate političku situaciju u Hrvatskoj vide tko je konstruktivan, a tko destruktivan.


Na pitanje hrvatskih novinara u Strasbourgu na koga je mislio kada je u razgovoru za Hrvatski radio spominjao ‘demontere’ hrvatskih institucija, Plenković nije želio precizirati na koga se to odnosi.


“Svi koji prate političku situaciju u Hrvatskoj vide tko je konstruktivan, a tko destruktivan”, rekao je premijer Plenković dodavši da će to prepustiti kreativnosti svih da prepoznaju.


“Odakle ta teza da bih ja bio kriv?”




Plenković kaže kako je to super teza “čim izaziva takav šušur i zanimljivo je da se taj dio prenosi, propituje i analizira, a dio u istom intervjuu gdje je komentirano sve što je politički bitno oko popisa stanovništva i ostalih tema se ne prenosi”.


Novinare je zanimalo i što misli o izjavi hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića da on nije kriv za pad broja stanovnika u Hrvatskoj.


“Pročitao sam taj naslov, ne vidim tko je uopće postavio tezu da bih ja bio kriv. Odakle ta teza?” upitao je premijer.


Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković sudjelovao je večeras u Strasbourgu na odavanja počasti predsjedniku Europskog parlamenta Davidu Sassoliju koji je umro prošlog tjedna.


S europskim političarima o stanju u BiH


Premijer Andrej Plenković, koji je u ponedjeljak bio na komemoraciji u čast pokojnom predsjedniku Europskog parlamenta Davidu Sassoliju u Strasbourgu, ondje je s europskim političarima razgovarao i o stanju u Bosni i Hercegovini te ulasku Hrvatske u šengenski prostor i eurozonu.


Plenković je u ponedjeljak doputovao u Strasbourg kako bi odao počast predsjedniku EP-a Davidu Sassoliju i u toj prigodi ponovno ga je nazvao “prijateljem Hrvatske” i europskim političarom koji je “podržavao ulazak Hrvatske u šengenski prostor i europodručje”.


Prije ceremonije u čast Sassoliju, Plenković se susreo s njegovom potencijalnom budućom nasljednicom, vršiteljicom dužnosti predsjednice EP-a, Maltežankom Robertom Matsolom iz redova pučana.


“Vjerujem da će (…) postati nova predsjednica i naslijediti Sassolija u ove predstojeće dvije i pol godine mandata ovog saziva EP-a”, rekao je.


Na marginama posjeta Strasbourgu hrvatski premijer razgovarao je s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom.


Plenković mu je rekao da bi bilo “jako važno da na najvišoj razini raspravimo stanje u Bosni i Hercegovini”.


“Da podržimo njen suverenitet, integritet, kvalitetno funkcioniranje, ali isto tako da njeno funkcioniranje bude bolje, da se svi konstitutivni narodi bolje osjećaju jer imaju pravedniji izborni sustav”, dodao je Plenković.


Plenković i njegov grčki kolega Kiriakos Micotakis održali su dijalog s Klubom zastupnika EPP-a, a dominantne teme bile su Schengen, eurozona te BiH.


“U svim tim razgovorima, objasnio sam kolegama očekivanu dinamiku donošenja odluka i u pogledu pristupanja Hrvatske Schengenu i europodručju, trenutne situacije na jugoistoku Europe – posebno Bosne i Hercegovine”, rekao je premijer novinarima.


“Ulazimo u završnu fazu razgovora koji bi trebali rezultirati i konsenzusom o izmjenama izbornog zakona kako bi idući izbori bili održani na način da i Hrvati kao ravnopravan, konstitutivan narod biraju svoje legitimne predstavnike u najviše institucije BiH”, dodao je Plenković.