Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je u ponedjeljak iz Gline da Hrvatska neće stati u potrazi za nestalima, da će inzistirati na suradnji sa Srbijom tako da informacije iz njihovih arhiva ne budu samo reciklirana saznanja, nego svježe informacije koje će olakšati pitanje nestalih.

Na obilježavanju Međunarodnog dana nestalih i Dana sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu Plenković je u Glini okupljene podsjetio na povijesni govor Vlade Gotovca prije 30 godina ispred komanade 5. vojne obasti JNA u Zagrebu, kada je poručio da će “agresorski generali umrijeti u pustoši svojeg mrtvog srca i da će ih se sramiti njihove obitelji”

S tim u vezi premijer je rekao da bi se današnji dan mogao nazvati i “danom zova savjesti”, te da Gotovčeve riječi u tom smislu danas zvuče još snažnije, jer da nedostatak informacija i danas otežava pronalazak žrtava.

Zahvalio je Plenković svim majkama iz pokreta Bedema ljubavi i obiteljima svih umrlih i nestalih, koji, rekao je, kroz ljubav i našu zahvalnost za stečenu slobodu zauvijek žive u našim srcima.

Poručio je to i Sandri Rapčak koja je u emotivnom govoru prije njega rekla kako osjeća da je u društvu “dosadna” s potrebom da nađe svojeg oca Borisa bez kojeg je morala odrasti.

“Nema posustajanja, nećemo stati tragati za još 1858 nestalih i smrtno stradalih osoba”, rekao je premijer.

U ime Saveza udruga obitelju zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja predsjednica Ljiljana Alvir je rekla da neki traže svoje članove 26 godina, neki 30, da su mnogi umrli, neki više nemaju snage i muči ih i boli što će potragu morati prenijeti na svoju djecu ili unuke. Obratila se EU riječima: “Zaštite nas, mi smo dio europske obitelji, ne dopustite da se prijeđe preko ovog pitanja”.

Zamolila je hrvatske institucije da budu čvršće prema Srbiji, jer kako je rekla “nema ustupaka dok se ne riješi ovo pitanje, nema nikakvog izgovora za ulazak Srbije u Europsku uniju”. Poručila je svima koji imaju saznanja o stradanjima nestalih, o pojedinačnim grobovima, masovnim grobnicama, premještanim grobovima da se jave institucijama i prenesu svoja saznanja.

“Ako se bojite za sigurnost sebe i svojih, ako vam netko prijeti, postoje načini da dostavite informacije”, poručila je Alvir.

Gradonačelnik Gline Ivan Janković prošao je iskustvo s ekshumacijom tijela svojeg djeda i rekao je da tim više suosjeća sa svima koji tragaju za članovima svojih obitelji koji su nestali samo zato što su se našli na putu velikosrpskom agresoru. Istaknuo je da su svi njihovi životi utkani u slobodu Republike Hrvatske.

U Glini su danas bili i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat, ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Tramišak, ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs te ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

Grlić Radman: Istina o nestalima preduvjet napretka odnosa sa Srbijom

Grlić Radman je uoči skupa u ime Vlade položio vijenac ispred glinskog spomenika Suza.

Za Hinu je rekao kako podstoje dokazi za ubojstva, ratne zločine, da počinitelji moraju odgovarati, da postoje arhivi o zatočenima i nestalima i masovnim grobnicama i da oni bi trebali postati dostupni tijelima hrvatskog pravosuđa.

“Otkrivanje istine o 1858 nestalih i sankcioniranje počinitelja zlodjela nad njima preduvjet je napretku odnosa sa Srbijom”, rekao je Grlić Radman. Ustvrdio je da on kao ministar vanjskih poslova koristi svaku mogućnost foruma o ljudskim pravima i kod UN-vog povjerenika za ljudska prava i na odborima za ljudska prava UN-a, kao univerzalnog čuvara međunarodnog poretka i mira, “da se čuje da je Srbija zemlja koja nosi tu krivnju i odgovornost Miloševićevog režima, te da bi trebala surađivati”.

“Kad smo bili u Luksemburgu na međuvladinoj konferenciji o otvaranju i zatvaranju poglavlja za predstupanje Srbije EU ja sam Vijeću za vanjske poslove i njihovoj Vladi jasno rekao da u njihovoj prezentaciji postignuća treba biti i rješenje pitanja nestalih i veličine ratnih zločina i problem nesuradnje s Haškim sudom i negiranje zločina genocida u Srebrenici”, rekao je Grlić Radman.

Istaknuo je da to nije samo bilateralno pitanje već i pitanje pravne stečevine, da je aktivnost Srbije teško potaknuti, da oni to ne žele, a da bi se u stvari “Srbija trebala suočiti s prošlošću i u interesu svoje budućnosti, da buduće generacije oslobode te krivnje, da teret rješavanja pitanja nestalih osoba, odštete logoraša ne ostane njima, već da otvore arhive i time se postigne pravda i olakšaju naši odnosi”.

Premijer Andrej Plenković i ministar Radovan Fuchs bili su danas i u Srednjoj školi Glina, razgledali zgradu koja se obnavlja nakon potresa i oveći montažni objekt od 900 četvornih metara. Kako je rekao ministar Fuchs, u tom su objektu stvoreni svi uvjeti za privremeni boravak, sve dok škola ne bude potpuno obnovljena te da će svi učenici s prvim danom nove školske godine moći redovno pohađati nastavu.

Pupovac: Došlo je do usporavanja u procesu traženja nestalih

U povodu Međunarodnog dana nestalih osoba predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac poručio je u ponedjeljak da je u proteklih nekoliko godina došlo do ozbiljnog usporavanja procesa traženja nestalih te kako Hrvatska i Srbija moraju poraditi na suradnji po tom pitanju.

“Za još uvijek brojne obitelji koje traže svoje najbliže dan obnavljanja bolnih sjećanja i dan razočarenja u rezultate traženja njihovih nestalih srodnika. Za sve one koji se bave pitanjem nestalih ovaj je dan prilika za javno osvješćivanje i priznavanje činjenice da je u proteklih nekoliko godina došlo do ozbiljnog usporavanja procesa traženja nestalih. Naročito u prošloj i ovoj godini”, navodi u priopćenju.

Dodaje i kako žele osvijestiti potrebu za ubrzavanjem procesa traženja nestalih, njihove ekshumacije i identifikacije, neovisno o nacionalnosti.

Na prostoru bivše Jugoslavije, kako navodi, još se uvijek traži 9969 nestalih osoba.

“Značajan dio od ovog broja otpada na nestale u ratu u Hrvatskoj, njih još 1 968. Od toga broja Hrvatska traži 1850 (od čega su za 850 pronađeni ostaci koji još nisu identificirani). Republika Srbija traži 1 606 nestalih osoba (od čega za njih 647 zahtjevi nisu podneseni prema kriterijima Međunarodnog crvenog križa i nalaze se na ‘operativnoj listi’)”, ističe Pupovac.

Naglašava kako te brojke pokazuju da je potraga za nestalima stvar odgovornosti i Hrvatske i Srbije te da uspješnost procesa ovisi o suradnji.

“Ta je suradnja zastala i u definiranju protokola o suradnji i u potrebnim sastancima na odgovarajućem političkom nivou. Zbog tog zastoja trpi i humanitarna strana posla potrage za nestalima i politički odnosi između Hrvatske i Srbije”, naglašava predsjednik SNV-a.

Iz SNV-a smatraju da je nakon tri desetljeća potrebno usmjeriti se na ravnopravnost nestalih u skladu s pravilima Međunarodnog crvenog križa, bez obzira na nacionalnost te da se pitanju nestalih pristupi kao humanitarnom pitanju i jednom od načina doprinosa izgradnji povjerenja u odnosima Hrvatske i Srbije.

Također, kako se navodi u priopćenju, hrvatski i srpski predstavnici trebaju stvoriti proceduralni okvir za razmjenu informacija kao i surađivati u ekshumaciji i identifikaciji, što bi otklonilo zastoj do kojeg je došlo u proteklih nekoliko godina.