Ovo nije Zakon za Ivicu Todorića. Ovo nije “lex Agrokor”. Ovo je zakon kojim Vlada Republike Hrvatske i, uvjeren sam, velika većina zastupnika štiti interese hrvatskog financijskog sustava, hrvatskog gospodarstva, radnika i zaposlenika Agrokora, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, dobavljača i svih dionika koji su trenutno uključeni u proces koji se zbiva u vezi naše najveće kompanije, rekao je u Saboru premijer Andrej Plenković, koji pred zastupnicima brani prijedlog Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Hrvatsku.

Zasad se za raspravu javilo deset klubova zastupnika.

– Ovaj zakon nije pisan napamet. Pisan je u ubrzanoj proceduri, to je istina, ali je pisan na temelju iskustava drugih država Europske unije kad im se dogodila ovakva situacija, dodao je Plenković.

– Čuli ste već od pravnih stručnjaka. Bilo bi protuustavno da ne činimo ništa u ovoj situaciji. Sve vas pozivam na političku mudrost i odgovornost u ovom trenutku, poručio je zastupnicima.

SDP-ov Gordan Maras, prenosi N1, je u podužoj replici kazao kako je ovo zakon za Agrokor i kako je jasno da je Plenkovićeva vlada “pupčanom vrpcom vezana za Agrokor”. Na njegove riječi reagirao je ljutiti premijer: “Prestanite s demagogijom. Reći meni da je Vlada pupčanom vrpcom vezana za Agrokor!?

Saborski zastupnik HNS-a Milorad Batinić usprotivio se hitnoj proceduri jer, kako je rekao, zakon je nedorečen i nerazumljiv. »S obzirom na novonastalu situaciju i ono što će slijediti mogu se provesti dva čitanja«, ustvrdio je.

Krešo Beljak (HSS) je Plenkoviću poručio da podnese ostavku i da se formira vlada nacionalnog jedinstva, a da je zakon socijalistički.

“Ja sam uvijek govorio da je nama HSS stranka sestrična… Vaša osobna kreativnost nadilazi moja očekivanja”, kazao je Plenković dodajući da HSS pršti, jer članstvo i birači HSS-a ne znaju trebaju li pratiti njega ili vrijednosti desnog centra. “Vi vapite za nacionalizacijom… A zakon koji poštuje pravo vlasništvva proglašavate socijalističkim samoupravljanjem”, odgovorio mu je, dodajući da dugo nije čuo toliko nelogičnosti.

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić u srijedu je, predstavljajući u Saboru zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za državu, tzv. ‘lex Agrokor’, izrazila uvjerenje da će se na taj način dobiti efikasan instrument u slučaju da nastupe problemi sa sistemski važnim tvrtkama.

Predloženi zakon kombinira iskustva domaće prakse i iskustva drugih država koje su se suočavala s problemima sistemski bitnih kompanija, poput Italije i Austrije; vjerujem da smo dobili efikasan instrument u slučaju da nastupe problemi sa ovakvim kompanijama, istaknula je ministrica Dalić.

Naglasila je da ‘lex Agrokor’ u »svojoj biti« nije Stečajni, niti paralelni Stečajni zakon i nije zakon u kojem se eksplicitno definira način na koji će se vjerovnici namirivati.

»Ovo je zakon kojim se utvrđuje procedura kojom se sistemski važnim poduzećima osigurava vrijeme da u propisanoj proceduri i sudjelovanje tijela postupka, postignu nagodbu«, rekla je Dalić.

Otvaranje postupka izvanredne uprave, ističe, može zatražiti dužnik ili vjerovnici, uz suglasnost dužnika, ukoliko se sistemski važna kompanija suočila s predstečajnim ili stečajnim razlozima, odnosno ukoliko se nalazi u dubokim financijski teškoćama.

Za pokretanje postupka treba relativno jednostavna dokumentacija, kako bi se u slučaju dubokih financijskih teškoća moglo djelovati brzo.

Tijela u procesu izvanredne uprave su izvanredni povjerenik, sud, vjerovničko i savjetodavno vijeće. Izvanrednog povjerenika predlaže Vlada, a a imenuje ga sud.

Jedna od najvažnijih zadaća izvanrednog povjerenika je da u roku od 30 dana izabere savjetnika za restrukturiranje, koji je predloženim zakonom utvrđen kao pravna osoba s međunarodnim referencama u procesu restrukturiranja.

Izbor i kvaliteta savjetnika za restrukturiranje gotovo je jednako značajna kao i izbor samog izvanrednog povjernika, ističe ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Dalić.

Izvanredni povjerenik ima i zamjenike koji se biraju u istom postupku kao i sam povjerenik, bira ih sud, na prijedlog Vlade.

Vjerovničko vijeće je tijelo kroz koje vjerovnici sudjeluju u procesu izvanredne uprave. Formira se kao privremeno vjerovničko vijeće u kratkom roku od otvaranja procesa izvanredne nagodbe, i to po zatečenom stanju tražbina u knjigama kompanije. Razlog je da se čim prije osigura uvid vjerovnika u cijeli proces.

Vjerovničko vijeće u stalnom sastavu formira se nakon što se neosporno utvrde tražbine, rekla je Dalić.

Srce je zakona mogućnost da izvanredni povjerenik u ime kompanije nad kojom je otvoren proces, uzme kredit i njime isplati tražbine za robe i usluge koje su nastale do dana otvaranja postupka, odnosno isplati dobavljače. Takav kredit onda ima status najstarije tražbine, navela je potpredsjednica Vlade ministrica Dalić.