Premijer Andrej Plenković i ministri Davor Božinović, Tomo Medved i Mario Banožić danas borave u Karlovcu gdje su održali radni sastanak na temu daljnjih aktivnosti oko obrane od poplava.

“Imamo ogromne vode u više županija. Nažalost, slična i možda još gora situacija je i u drugim europskim zemljama. Nastojalo se spriječiti goru situaciju u ovom kraju koji je inače privlačan zbog svoje četiri rijeke, ali je i redovno najugroženiji od poplava. Obranjeni su dijelovi Karlovca koji su inače u najgoroj situaciji, poput Mostanja, Logorišta i Švarče. U drugim dijelovima ima određenih šteta, ali situacija je u ovom trenutku pod kontrolom. Pratimo situaciju i u drugim područjima, od Hrvatske Kostajnice do Siska i nastavljamo aktivnosti”, rekao je Plenković u Karlovcu.

Upitan je je li se na nekim mjestima moglo bolje reagirati. Primjerice, u Hrvatskoj Kostajnici gdje se još 2014. počeo graditi protupoplavni zid uz rijeku, ali nikad nije dovršen.

“Tamo je vodostaj bio preko pet metara. Jesam li zadovoljan brzinom gradnje? Moožda može biti i bolje, ali Đuroković (direktor Hrvatskih voda, op.a.) zna više o tome. U Karlovcu je već napravljeno 11 kilometara nasipa, još se 12 gradi. Mi smo donijeli poseban zakon prije nekoliko godina za obranu Karlovca od poplava. Tu postoje određene pravne smetnje na nekim lokacijama i morat će ih se riješiti da se proces što prije dovrši, ali puno je bolje nego što je bilo prije”, odvratio je Plenković.

Znači li to da je poruka građanima da se – strpe, upitali su ga novinari.

“Ne, nego da smo suočeni s rekordnim valovima i da se borimo. Pogledajte širu sliku, odite na Google i vidite što se događa u Italiji gdje je poginulo 13 osoba. Činimo velike napore, ali ovo su enormni vodostaji. Kad Una ode preko pet metara, to nije nešto što se događa svaki dan. Vodimo računa o globalnom kontekstu. Ono što je nekad bio standard obrane “jednom u 100 godina”, to se mijenja. To i jest poanta klimatskih promjena i to se događa svuda u svijetu u ekstremnim oblicima”, rekao je premijer.

Što će biti s obeštećenjima ljudima koji su pretrpjeli štetu?

“Imamo nekoliko aspekata. Prvo, u kontekstu prostornog planiranja i odabira lokacija moramo voditi računa o rizicima na pojedinim područjima. Moramo imati i element samoprevencije. Drugo, da se radi i dalje na retencijama i branama, a treće je voditi računa o mogućnosti osiguravanja objekata. Na određenim lokacijama osiguravajuća društva uopće ne žele ni dati mogućnost da se osiguraju kuće, jer prate mapu rizičnih područja”, zaključio je Plenković.