ZAGREB – Premijer Andrej Plenković politički se sasvim oporavio. Još prije samo koji dan, Plenković se nalazio u vrlo teškoj situaciji, ministar graditeljstva bio mu je uhićen, dio koalicijskih partnera odbio je premijerov prijedlog zamjene za Darka Horvata, a potpredsjednik Vlade Boris Milošević postao je predmet ozbiljne istrage USKOK-a.

No, sve su te stvari praktično preko noći pale u treći plan. Plenković je to uspio bacajući sve karte na temu ruske agresije na Ukrajinu. Samo jučer je o toj temi održao drugi sastanak vladajuće koalicije u četiri dana, zatim je u Banskim dvorima primio čelnike oporbe, koji su se odjednom pretvorili u statiste čija je isključiva uloga podržavati ono što u vezi s ratom u Ukrajini i njegovim posljedicama čini Vlada, a potom je Plenković govorio o tome na sjednici Vlade. Sutra premijer dolazi u Sabor kako bi govorio o Ukrajini, nakon čega će riječ imati i po jedan zastupnik svakoga kluba. Prije početka ruske invazije na susjednu državu, u Vladi su planirali da se o novom ministru u parlamentu glasuje u prošli petak, ali to je odgođeno zbog, kako je objašnjeno, Plenkovićevih obveza u rješavanju velike međunarodne krize. Jučer je, pak, Branko Bačić, predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a, izjavio da će se o Horvatovom nasljedniku »glasovati možda već u petak«. Miloševića malo tko više i spominje, on je uredno sudjelovao na jučerašnjim sastancima u Banskim dvorima, a bio je i, naravno, na sjednici Vlade.

Otrovna opaska

Predsjednik Mosta Božo Petrov zasad je jedini koji iskače iz prešutnog oporbenog konsenzusa da se premijera u ovom trenutku ne opterećuje drugim političkim problemima. Samo je Petrov tijekom razgovora Plenkovića s opozicijom rekao da aktualna Vlada, zbog afera koje su je nedavno pogodile, ne može kvalitetno upravljati državom. »Podržat ćemo sve odluke Vlade koje idu u smjeru pomoći Ukrajini, ali u ovako nestabilnim geopolitičkim okolnostima imati na vlasti ljude protiv kojih se vode istrage i koje svako malo uhićuju, znači imati ucjenjivu i tko zna od koga sve kontrolabilnu političku vrhušku. Zato je minimum koji očekujemo odlazak Ćorića, Miloševića i Aladrovića«, kazao je Petrov predsjedniku Vlade, koji nije reagirao na njegovu otrovnu opasku. Predsjednik Mosta dodatno nam je pojasnio zbog čega je i ovu priliku iskoristio kako bi progovorio o stanju u kojem je rat u Ukrajini zatekao Plenkovićevu Vladu.

– Slušao sam elaborate premijera, Božinovića, Marića… Nisam čuo ništa što već nisam doznao iz medija. Kada je rečeno da možemo postavljati pitanja, digao sam ruku i kazao da se svi slažemo sa svim što se tiče Ukrajine. Bilo bi smiješno, lakrdija, da je skoro cijeli svijet na jednoj, a da Hrvatska stane na drugu stranu. Za očekivati je da ćemo pomoći zemlji zahvaćenoj ratom, pogotovo stoga što smo ga i sami proživjeli, ne treba od toga sada stvarati neku famu. Ali, rekao sam na sastanku, moram još nešto iznijeti jer bih u suprotnom ispao licemjeran. Priča se o nacionalnoj, energetskoj sigurnosti, pa upravo je to razlog da u Vladi ne budu inkriminirani ljudi. Plenković je jednostavno prešutio moj istup, ispričao nam je Petrov.

Drukčiji pristup

On je uvjeren da će on temom rata u Ukrajini na dulji rok prekriti sve ostale, samo ako će mediji na to pristati.

– Jasno je da će Plenković gurati taj narativ jer mu on služi kao alibi. Neće morati apsolutno ništa raditi ako uspije stvoriti atmosferu da je rat na granicama Hrvatske. Ako je tako, ako će se zemljom širiti strah, onda je izlaz u političkom jedinstvu i stabilnosti, sve ćemo zaključati, ništa nećemo mijenjati. Plenković će uspjeti s narativom da je sada bitna jedino vanjska politika ako će ga u tome mediji podržavati. Zato mi je žao što su svi drugi iz oporbe šutjeli na sastanku, rekao nam je Petrov.

Nisu njegovi kolege iz opozicije doslovno šutjeli u Banskim dvorima, oni su samo imali drukčiji pristup.

– Nakon što sam neki dan zatražio u Saboru da nas predsjednik Vlade izvijesti o svemu, naravno da sam se odazvao na ovaj sastanak i dobili smo informaciju o tome što Hrvatska poduzima u smislu pružanja humanitarne, pa i vojne pomoći Ukrajini, prihvata izbjeglica i zbivanja u kontekstu Sberbanka. Mi u SDP-u podupiremo mjere pomoći zemlji koja je izložena strašnoj agresiji Rusije, smatramo da treba učiniti sve što možemo kako bismo pomogli ljudima koji bježe od rata, ali moramo razgovarati i o implikacijama ove krize na hrvatsko gospodarstvo.

Očekujemo da Vlada u najkraćem roku izradi paket mjera i za građane i za gospodarstvo, o tome sam govorio na sastanku. Mi ne možemo to ne podržavati, naglašava Grbin. Predsjednika HSS-a Krešu Beljaka najviše zanima izostanak nedvosmislene osude ruske agresije od strane Srbije, Republike Srpske i Crne Gore pa je, izjavio je, upitao premijera o tom »potencijalno velikom problemu za Hrvatsku«.