Rast gospodarstva deveti kvartal zaredom potvrda je otpornosti hrvatskog gospodarstva, kombinirana s učinkom vladinih mjera, rekao je u ponedjeljak u uvodu sjednice vlade premijer Andrej Plenković.

“Ovo je već deveti kvartal zaredom da Hrvatska ima kontinuiran rast BDP-a, a to je potvrda otpornosti našeg gospodarstva, kombinirana s učinkom mjera koje je vlada donosila i koje su usmjerene za zaštitu građana i olakšavanje situacije i prevladavanje različitih kriza s kojima smo bili suočeni, te za gospodarstvo”, rekao je Plenković.

“Možemo biti zadovoljni s ovim podacima”, dodao je.

Smatra da podaci o BDP-u daju razloga za optimizam.

Podsjetio je da je vlada projcirala godišnju stopu rasta BDP-a u 2023. godinu od 2,2 posto.

“Prema iskustvima koja imamo, ako je prvi kvartal na ovoj razini, a tek slijedi drugi, pa efekti turističke se zone koji će biti, uvjeren sam, itekako dobri u trećem kvartalu, a tu je isto tako dobar četvrti kvartal, vjerujem da ćemo ima gospodarski rast i veći od onoga koji smo sami projicirali”, rekao je Plenković.

Hrvatski rast BDP-a premijer je stavio i u kontekst Eurostatovih preliminarnih podataka za zemlje EU-a bez Grčke, Malte, Estonije i Luksemburga, prema kojima višu stopu rasta u prvom kvaralu od Hrvatske za sada imaju samo Španjolska i Cipar, a Rumunjska je približno jednaka po rastu s Hrvatskom.

DZS je u ponedjeljak objavio prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u prvom ovogodišnjem tromjesečju realno porastao 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

To je sporiji rast nego u četvrtom lanjskom tromjesečju, kada je BDP porastao 3,5 posto, no to je već osmi kvartal zaredom kako gospodarstvo raste.

Rast BDP-a u prvom tromjesečju zahvaljuje se rastu gotovo svih sastavnica BDP-a, posebice potrošnje, bruto investicija u fiksni kapital i izvoza roba i usluga.

Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava, što je najveća sastavnica BDP-a, porasla je u proteklom kvartalu za 1,4 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, nešto brže u odnosu na 1,3-postotni rast u prethodnom tromjesečju.

Izvoz roba i usluga porastao je, pak, za 4,8 posto na godišnjoj razini, znatno sporije nego u prethodnom tromjesečju, kada je taj rast bio 14,2 posto. Pritom je izvoz roba porastao 1,5 posto, a usluga 9,1 posto.

Uvoz roba i usluga smanjen je istodobno za 0,8 posto, nakon što je u prethodnom kvartalu porastao za 14,6 posto. Pritom je uvoz roba smanjen za 1,5, dok je uvoz usluga porastao za 3,5 posto.

Bruto investicije u fiksni kapital porasle su, pak, u proteklom tromjesečju za 3,9 posto na godišnjoj razini, sporije nego u prethodnom kvartalu, kada je rast iznosio 9,6 posto.

Porasla je i državna potrošnja, za 2,2 posto, nakon što je u prethodnom tromjesečju ojačala 7,6 posto.