Ilustracija Novi list
Treba otkloniti mitove koji se o ovoj temi nalaze u javnom prostoru. Ne stoje slogani koji upućuju na pogrešan zaključak da ćemo dobiti euro cijene, a zadržati hrvatske plaće, rekao je Plenković
U Zagrebu se danas, u organizaciji Vlade i Hrvatske narodne banke, održava konferencija naziva “Strategija uvođenja eura u Hrvatskoj”. Prvi govornik je premijer Andrej Plenković, koji u svojem izlaganju nije decidirano objavio očekivanje kada bi Hrvatska mogla postati dijelom eurozone.
Uz ogradu kako ne želi licitirati s datumom, rekao je tek da je realno očekivati da će Hrvatska do 2020. godine, u kojoj će predsjedati Europskom unijom ući u ERM 2, svojevrsnu čekaonicu za euro. Samo uvođenje zajedničke valute je, kaže, posao, koji Vlada može dovršiti kroz dva mandata.
– Treba otkloniti mitove koji se o ovoj temi nalaze u javnom prostoru. Ne stoje slogani koji upućuju na pogrešan zaključak da ćemo dobiti euro cijene, a zadržati hrvatske plaće. To pokazuju i iskustva zemalja srednje Europe koje su uvele euro, u kojima su plaće rasle puno više nego u Hrvatskoj. Istodobno su u Hrvatskoj i cijene rasle više nego u zemljama eurozone. Trajne koristi od eura su daleko veće, rekao je Plenković, koji je rekao kako je uvođenje eura drugi važan politički cilj Hrvatske. Prvi je – postati dio Schengenskog prostora, odnosno “da budemo spremni za političku odluku o tome tijekom 2019. godine”.
Naveo je i da uvođenje eura nije nešto o ćemu se više treba raspravljati, budući su hrvatski građani još na referendumu o pristupanju Europskoj uniji rekli svoje “da” eurozoni.
– Mi u ovom trenutku nismo tamo samo zato jer nismo ispunili kriterije, a ne zato jer o tome još nešto moramo odlučiti. Najbitnija poruka je da će uvođenjem eura Hrvatska postati dio najnaprednijih članica EU. Legitimno je pitanje što nam donosi euro? Vjerujem da će zajednička valuta biti koristan instrument i u našoj borbi za gospodarski rast i veću zaposlenost. Euro je prilika koju moramo iskoristiti i pripremiti se za nju, nastavio je Plenković i dodao kako će građani euro osjetiti na vrlo opipljiv način.
– Na ekonomskom planu koristi su jako velike. Nećemo strahovati od oscilacije tečaja, smanjit će se premija za rizik i kamatne stope na kredite, a jedna od glavnih prednosti su i niži transakcijski troškovi. Drugo legitimno pitanje je zašto sada otvaramo ovu raspravu. Zato jer smo već 2011. i 2012. pristali na to, a želim reći i da je Hrvatska zahvaljujući fiskalnim rezultatima u zadnje dvije godine sada u poziciji da može pokrenuti proces prema uvođenju eura. Preduvjeti su povoljniji nego u prethodnim godinama, zaključio je Plenković.
Kad ništa nemaš, nemaš što ni za izgubiti, pjevao je nekad Bob Dilan, a isto vrijedi i za Hrvatsku i uvođenje eura, rekao je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na konferenciji Strategija uvođenja eura u Hrvatskoj koju organiziraju Vlada i HNB-a.
– Analiza HNB-a pokazala je da su koristi uvođenja eura značajno veće od troškova, te preporučam da krenemo u tom pravcu. Postoji percepcija u javnosti da se uvođenjem eura očekuje značajni jednokratni rast cijena, no to nije točno. U zemljama koje su zadnje uvele euro zabilježen je prosječni porast inflacije od 0,2 do 0,3 postotnih bodova, što stvarno nije puno, ali su, kod zaokruživanja, porasle cijene kava koje svi ispijamo u kafićima i nekih drugih usluga koje se najbrže uoče, pa je zato percepcija takva. Mi procjenjujemo da će rast cijena po osnovi uvođenja eura u Hrvatsku isto biti samo 0,2 postotna boda, a to se može i spriječiti tako da se pola godina prije i pola godine poslije cijene iskazuju i u kunama i u eurima pa da možete procijeniti je li netko neosnovano podignuo cijenu, kaže Vujčić.
Trošak uvođenja čini i svojevrsna članarina koju ćemo morati platiti Europskoj središnjoj banci, prijenos sredstava ECB-u, a u slučaju neke ekstremne situacije obaveze članice se mogu povećati.
