“Iako u sadašnjem obliku Odbora za mir pristupanje Hrvatske nije ostvarivo, ostajemo predani podršci ukupnim naporima stabilizacije stanja na Bliskom istoku te političkom procesu pregovora između Izraela i Palestine”, kazao je premijer u uvodu na sjednici vlade, naglasivši da je Hrvatska dosad uputila značajnu humanitarnu pomoć te je u diplomatskoj komunikaciji i s izraelskim i s palestinskim dužnosnicima.

Premijer je naglasio da je Hrvatska, kao i niz europskih i drugih zemalja, pažljivo sagledala sve dosad poznate aspekte osnivanja i modaliteta djelovanja Odbora za mir kao i međunarodnopravne i financijske implikacije, te ponovio da je u srijedu obavio i razgovor s predsjednikom Zoranom Milanovićem kojeg je upoznao sa stavom vlade i parlamentarne većine.

Ujedno je istaknuo i “zahvalnost” i rekao da “cijeni poziv predsjednika Trumpa da se Hrvatska priključi radu Odbora za mir u kontekstu njegovih napora i napora američke administracije koji su doveli do prekida krvoprolića u Gazi te njegov Sveobuhvatni plan za okončanje sukoba u Gazi”.

Američki predsjednik bit će na čelu Odbora koji je inicijalno bio najavljen kao tijelo koje će pratiti i učvrstiti mirovni proces u Pojasu Gaze, ali je njegov cilj proširen na promicanje mira u svijetu i rješavanje sukoba. Pokrenut je na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu kada je potpisana njegova povelja.

Plenković je najavio i dolazak brojnih lidera Europske pučke stranke, najveće europske političke obitelji, u petak i subotu u Zagreb, kao i bilateralne sastanke s mnogima od njih, među ostalima s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom i predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen.

Iz HDZ-a je u srijedu za Hinu rečeno da se više od 20 europskih čelnika očekuje na neformalnom okupljanju EPP-a u glavnom gradu Hrvatske gdje će raspravljati o položaju Europe u svijetu te prioritetima stranke.

Teme će teme uključivati pitanje mira u Ukrajini, transatlantske odnose s obzirom na nedavne napetosti s američkim predsjednikom, energetiku, migracije, globalu sigurnost, jačanje europske obrane i konkurentnosti. Jedna od tema će biti i proširenje bloka.

Riječ je o događaju koji Europska pučka stranka u pravilu organizira jednom godišnje radi okupljanja lidera iz obitelji EPP-a.

Premijer je za četvrtak najavio i dolazak glavnog tajnika OECD-a Mathiasa Cormanna, te za petak tematsku sjednicu vlade na kojoj će on predstaviti Drugi Ekonomski pregled Hrvatske, “kako bi najšira javnost stekla uvid u ocjenu ove važne organizacije”. Premijer je ranije kazao da se ulazak u OECD očekuje ove godine.

Nakon ulaska u europodručje i šengenski prostor, Hrvatska priključivanje OECD-u smatra zaokruživanjem strateških ciljeva što bi ujedno i značilo da je među 40-ak najnaprednijih gospodarstava svijeta.