Premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je na sjednici GSV-a, govoreći o globalnim kretanjima, ocijenio kako je potpuno besmisleno da se Europljani i Amerikanci dogovore o povećanom izdvajanju za obranu, a onda nekoliko tjedana kasnije završe u carinskom ratu.

“Radi se o partnerskom odnosu i trebali bi zajednički tražiti rješenja, jer bi tako velike carine imale štetne posljedice za velik broj gospodarskih subjekata”, rekao je Plenković na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV).

Naime, SAD planiraju od 1. kolovoza podići carine za 30 posto za proizvode koji iz Europske unije dolaze na američko tržište kako bi postigle veći balans u vanjskotrgovinskoj razmjeni.

Predsjednik GSV-a i ministar rada Marin Piletić novinarima je prenio kako je na sjednici, koja je dijelom bila zatvorena za javnost, premijer govorio o makroekonomskim pokazateljima, kontinuiranom socijalnom dijalogu i kako su sudionici imali smo priliku čuti njegov stav gdje je Hrvatska danas, 12 godina nakon članstva u EU, nakon svih reformi i izmjena zakona, ali i čuti komentare socijalnih partnera.

Današnji sastanak Gospodarsko-socijalnog vijeća važan je u kontekstu skorašnjeg prijedloga @EU_Commission o Višegodišnjem financijskom okviru EU-a (2028.-2034.), kroz koji je Hrvatskoj bitno osigurati 🇪🇺 sredstva za nacionalne prioritete.

Istovremeno nastavljamo s provedbom… pic.twitter.com/SEnbrcDZUn

— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) July 14, 2025

Dodao je da je bilo govora i o aplikaciji e-kolektivni ugovori s kompletnom bazom podataka svih kolektivnih ugovora na snazi u Hrvatskoj, uparivanjem podataka sa Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje (HZMO) došlo se do pokrivenosti KU u Hrvatskoj 65 posto. Istaknuo je kako će aplikacija biti u punoj primjeni s 1. rujna.

No, dodao je, kako nije bitna samo pokrivenost, nego i sadržaj kolektivnih ugovora što u konačnici mora rezultirati većim plaćama i sigurnijim položajem svih radnika u državi, njih više od 1,7 milijuna.

Ministar je kazao i kako, unatoč poduzetim mjerama koje su usporile inflaciju, “ne možemo biti zadovoljni ostvarenim rezultatima” te vjeruje kako postoji prostor za snižavanje cijena. S druge strane evidentan je i kontinuiran rast plaća, naglasio je.

Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Irena Weber pozdravila je Vladinu odluku o deregulaciji tržišta naftnih derivata ocijenivši ga korakom u pravom smjeru s obzirom da su do sada, kaže. ograničavanjem cijena goriva porezni obveznici subvencionirali i strane turiste.

Weber ne očekuje veći rast cijena zbog rasta cijene goriva. Ustvrdila je i kako je Hrvatska, iako je krenula s niske baze, “apsolutni rekorder u EU po rastu cijene rada” te kako i to djeluje proinflacijski.

Predsjednik SSSH Mladen Novosel upozorio je kako Hrvatska ne bi trebala poput Irske postati bogata zemlja siromašnih građana.

Nevjerojatnim ocjenjuje da se govori o slobodnom formiranju cijena 12 godina nakon ulaska u EU i uvođenju eura, jer se o tome, kaže, može govoriti kada postoji potpuna liberalizacija, a ne kada je u EU na djelu “stotinu ograničenja”.

U Hrvatskoj imamo prosjek europskih cijena, pa čak i viših nego u nekim zapadnoeuropskim zemljama, dok su nam plaće tri puta niže od njihova prosjeka i s time se ne možemo miriti, istaknuo je Novosel i poručio “ne želimo amerikanizaciju Hrvatske u kojoj vrlo mali broj ljudi odlično živi, a drugi životare”.

Nedopustivo je da poslodavci potpisuju kolektivni ugovor samo kad više nemaju izbora, dodao je predsjednik SSSH-a.