Patrik Macek/PIXSELL
Predsjednik Vlade Andrej Plenković otvorio je u srijedu u Francuskom paviljonu Studentskog centra izložbu »Ako tebe zaboravim… – Holokaust u Hrvatskoj 1941. – 1945. / zadnje odredište Auschwitz«, istaknuvši da je njome iskazana poruka da zaborava ne smije biti jer je zaborav zločina negiranje čovjeka i njegove ljudskosti.
Plenković je podsjetio kako je s obilježavanja oslobođenja nacističkoga logora Auschwitz-Birkenau, te tvornice smrti u kojoj je ubijeno više od milijun ljudi, odaslana poruka odavanjem počasti i pijetetom svih nazočnih lidera i preživjelih svjedoka kao opomena cijelom čovječanstvu kakvi su zločini počinjeni tamo.
Naša generacija, koja je unatoč svemu doživjela prije tri desetljeća ratne strahote i povratak etničkoga čišćenja na tlu Europe, istaknuo je, ima dodatnu odgovornost, uz jasnu osudu tog bezumlja, u kojemu je negacija čovječnosti doživjela vrhunac.
»Ovaj izložbeni prostor u vrijeme Nezavisne Države Hrvatske bio je mjesto osobitoga stradanja Židova iz Zagreba i drugih hrvatskih krajeva, ispred kojega su skriveni od pogleda, uz prugu, bili sabirani i deportirani željezničkim vagonima u koncentracijske logore«, rekao je Plenković dodavši kako se »izložba otvara ovdje, jer je ovo mjesto, s kojeg su naši sugrađani, Židovi i drugi, deportirani, ne samo u Auscwitz, nego u još većem broju u logore i mjesta egzekucije na području NDH, a posebno u Jasenovac«.
Zaboravljamo svaki put, istaknuo je, »i kada propustimo jasno progovoriti o holokaustu i osobito o posljedicama nedemokratskoga, totalitarnog i rasističkog ustaškog režima u Hrvatskoj od 1941. do 1945.«
Smatra kako je vrijednost izložbe u tome jer jasno pokazuje na sustav terora uspostavljen na području NDH protiv židovskoga, romskog i srpskog stanovništva te protiv hrvatskih antifašista i demokrata, koji su protiv toga bili ustali.
»Izložba je u skladu s nastojanjima, politikom i stavom Vlade«, rekao je dodavši kako svi društveno-politički, stručni, znanstveni, napose odgojno-obrazovni mehanizmi moraju pronaći svoje mjesto u njegovanju kulture sjećanja.
Naglasio je kako moraju pronaći svoje mjesto u angažmanu na traženju istine savladavanjem podjela i izgradnjom budućnosti kojoj će tolerancija, dijalog te međusobno uvažavanje postati temelj i krajni zalog mira.
»Slobodna i demokratska Hrvatska uvijek je bila i jest spremna prezentirati bolne i tragične teme iz svoje prošlosti i jasno pravno, politički i civilizacijski osuditi NDH«, rekao je premijer.
Ovo je prilika, dodao je, i da još jednom odamo priznanje i prisjetimo se svih hrabrih pojedinaca, koji su se, izlažući vlastiti život, suprotstavili nepravdi i zlu da bi spasili svoje bližnje. Među njima je, istaknuo je, 117 hrvatskih pravednika među narodima kojima se danas kao narod ponosimo. Mislim pritom i na blaženoga Alojzija Stepinca koji je pokazao rijetku hrabrost u tadašnjoj Europi i osobno zaslužan za spašavanje brojnih Židova, napomenuo je.
Izložba je dio, naglasio je, suočavanja s prošlošću. Ona će posebno mladima dati prikaz jednoga tragičnog razdoblja hrvatske povijesti na temelju povijesnih izvora i osobnih sudbina, dodao je.
»Vjerujem da će izložba pridonijeti shvaćanju razmjera zločinačkih ideologija, rasizma i antisemitizma iz kojih je proizišao najmračniji period europske i svjetske povijesti«, rekao je premijer Plenković izrazivši nadu i da će potaknuti na promišljanje o posljedicama svih oblika totalitarizma.
Iskustvo iz ove izložbe, smatra, pomoći će nam u novom nacionalnom postavu Republike Hrvatske u državnom muzeju Auschwitz-Birkenau u Poljskoj.
Preživjeli svjedoci koji su danas ovdje su nam poticaj da damo svoj doprinos kako bi i mlađe generacije u vremenu raširenoga digitalnog i anonimnog govora mržnje bile svjesne kamo vodi nizbrdica, koja počinje negiranjem ljudskosti svojih neistomišljenika, poručio je Plenković
Ravnateljica Hrvatskoga povijesnog muzeja Matea Brstilo Rešetar istaknula je kako muzej kao nacionalna i specijalizirana ustanova ima dužnost progovarati o tim temama.
Poseban izazov bio je postaviti izložbu na autentičnom mjestu, s kojega su prugom uz paviljon Židovi bili deportirani u koncentracijske logore, pa tako i u Auschwitz«, istaknula je.
O logoru Auschwitz – Birkenau govorio je i preživjeli zatvorenik logora Oleg Mandić.
Naglasak izložbe su sudbine Židova deportiranih u Koncentracijski logor Auschwitz-Birkenau u Poljskoj, a prikazane su kroz fotografije i priče o ubijenima, svjedočanstvima preživjelih te sačuvanim, malobrojnim izvornim predmetima iz logora, fotografijama i dokumentima.
Izložbena građa posuđena je iz hrvatskih i međunarodnih muzejskih i arhivskih institucija kao i od obitelji stradalnika te Pravednika među narodima, a raspoređena je u četiri tematske cjeline – »Ekskomunikacija«, »Koncentracija i likvidacija«, »Auschwitz (Oświęcim) – tvornica smrti« i »Sjaj u tami«.
Autorice izložbe su Nataša Mataušić i Rajka Bućin, autori postava dizajneri Antun Sevšek i Damir Gamulin.