Andrej Plenković na početku sjednice Vlade osvrnuo se na aktualnu situaciju.

– Brojevi nam padaju, mi smo trenutno na 5. mjestu po tjednom prosjeku na milijun stanovnika, imamo šesti najveći dvotjedni pad, smanjuje se broj preminulih, moramo tako nastaviti.

Brojne zemlje pooštravaju mjere, mi smo za razliku od njih došli u poziciju da možemo postupno ići u popuštanje nekih mjera.

Jako smo oprezni jer smo u zimskim mjsecima i usporen je dolazak cjepiva.

Vodimo računa da sve što činimo bude balansirano i postupno kako bi zaštitili zdravlje hrvatskih građana.

Vlada nema luksuz biti isključivo u cipelama empidemiologa ili gospodarstvenika. Drugi koji namaju taj vid odgovnornosti to mogu, mi to ne možemo.

Moramo misliti o cjelini i da sve što radimo bude sa što manje posljedica.

Prosvjedi i demonstracije i protesti su sasvim normalni u demokraciji, ali trebamo staviti na stol činjenice i argumente.

U brojnim zemljama ne radi javni prijevoz, imaju policijski sat, ne rade škole… Mi smo rekli da ne idemo u lockdown i da nema policijskog sata, prije nekoliko tjedana bio je ogroman pritisak janovsti jer su zahtijevali zatvaranje, a sada ti isti traže otvranje svega. To nije realno.

Moramo izdržati još par zimskih tjedana i normalizaciju situacije s cjepivima kako bi došli do normalizacije života – rekao je Plenković.

Premijer je ponovio i plan o izgradnji autoceste do Siska, osvrnuo se još jendom na icident s europarlamentracima na hrvatskoj granici, a istaknuo je i otvaranje terminala na Omišlju.

– Nakon niza godina realizirali smo terminal u Omišlju, Hrvatska je ucrtana u energetsku kartu svijeta. Jačamo našu energetsku suverenost… To je veliki događaj za Hrvatsku – rekao je Plenković.

Poticaj civilnom društvu

Vlada je na sjednici u četvrtak prihvatila odluku o pokretanju izrade Nacionalnog plana stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2021. do 2027. i dala suglasnost za Prijedlog programa obnove spomeničke cjeline Dubrovnika za 2021. godinu.

Potpredsjednik Vlade Boris Milošević rekao je da je Nacionalni plan stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva strateški dokument koji pridonosi uspješnom povlačenju sredstava EU, koja su dostupna udrugama civilnog društva za proračunskog razdoblje do 2027. godine.

Nacionalni plan obuhvatit će područja normativnog, financijskog i institucionalnog okruženja za razvoj civilnoga društva te potpore djelovanju organizacija civilnoga društva kao važnih čimbenika društveno-ekonomskog razvoja Republike Hrvatske, ali i oblikovanja i provedbe politika Europske unije i međunarodnih politika.

Za njegovu izradu zadužen je Vladin Ured za udruge.

Vlada je dala suglasnost i na Prijedlog programa obnove spomeničke cjeline Dubrovnika za 2021.. Prijedlog je podnio Zavod za obnovu Dubrovnika, koji je u vlasništvu Grada Dubrovnika (55 posto), države (35) i Dubrovačko-neretvanska županija (10 posto).

Potpore turizmu i sportu

Vlada je usvojila i program dodjele državnih potpora u turizmu i sportu u aktualnoj pandemiji covid-19 ‘težak’ 1,5 milijardi kuna, s ciljem financijske podrške poduzetnicima u tim sektorima radi ublažavanja posljedica krize uzrokovane pandemijom na njihovo poslovanje.

Taj je program prethodno odobrila Europska komisija (11. siječnja) na temelju Privremenog okvira za državne potpore, s glavnom svrhom potpore poduzećima da dobiju pristup likvidnosti zbog “iznimne pogođenosti sektora turizma i sporta pandemijom i za očuvanje njihove gospodarske aktivnosti”, kazala je na sjednici Vlade ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

Od ukupnih 1,5 milijarde kuna planiranog proračuna, na HAMAG-BICRO-a odnosi se milijardu kuna, namijenjenih za izdavanje državnih jamstava mikro, malim i srednjim poduzetnicima, dok proračun HBOR-a iznosi 500 tisuća kuna, za izdavanje državnih jamstva velikim poduzetnicima.

Ministarstvo turizma i sporta će program provoditi u suradnji sa HBOR-om, HAMAG-BICRO-om i poslovnim bankama, koji će i odobravati kredite, a korisnici potpora su mikro, mali, srednji i veliki poduzetnici iz ta dva sektora i povezanih djelatnosti.

Prihvatljivi korisnici su hoteli, odmarališta, kampovi i drugi smještajni objekti, zatim restorani i ostali objekti za pripremu i usluživanje hrane i pića, uključujući i catering te kafiće, kao i putničke agencije, touroperatori, nautički charter, sportski objekti, fitness centri i ostale sportske djelatnosti, poput teretana, tematskih parkova, kao i ostale zabavne i rekreacijske djelatnosti te oni koji obavljaju djelatnost zdravstvenog turizma.

Državna jamstva

“Kako bi se osiguralo lakše odobrenje povoljnih kredita za likvidnost, programom se predviđa izdavanje državnog jamstva u iznosu od 100 posto glavnice kredita za mikro, male i srednje poduzetnike, za koje je predviđen iznos od milijardu kuna (HAMAG-BICRO), te do 90 posto za velike poduzetnike, za koje je predviđeno 500 tisuća kuna (HBOR)”, naglasila je ministrica Brnjac.

Pravo na potporu mogu ostvariti pod uvjetom da su zbog pandemije pogođeni manjakom pandemijom i gubicima u poslovanju i ako im je poslovna aktivnost smanjenja ili obustavljena.

“Nakon donošenja ove odluke na Vladi slijedi potpisivanje sporazuma između Ministarstva turizma i sporta te HBOR-a i HAMAG-BICRO, kako bi se postiglo da program bude operativana već od sredine veljače kako bi što prije odgovorili na potrebe sektora”, najavila je Brnjac.

Prema dodatnim informacijama s web stranica tog ministarstva oko tog programa, potpore će osim za jamstva za nove kredite za obrtni kapital i ulaganja, ići i u obliku subvencioniranja kamatnih stopa za nove zajmove, za koje potpora neće biti veća od 800.000 eura po poduzetniku.

Potpore će biti odobrene najkasnije do 30. lipnja 2021., i to samo poduzećima koja se 31. prosinca 2019. nisu smatrala poduzećima u teškoćama, uz iznimku mikro i malih poduzeća koja su prihvatljiva čak i ako su 31. prosinca 2019. već bila u teškoćama.

U teškoćama se smatraju poduzetnici koji su imali značajan pad poslovnih prihoda u odgovarajućem razdoblju 2020. u odnosu na isto 2019. i koji su imali pad poslovnih aktivnosti (od noćenja, rezervacija, posjeta, putovanja, prevezenih putnika do pada broja korisnika usluga i dr.).

Kamata i instrumenti osiguranja jamstva bit će, kako stoji na stranicama Ministarstva turizma i sporta, ugovoreni s financijskim sektorom nakon donošenja Vladine odluke, uz uvjet da kreditne i druge financijske institucije u najvećoj mogućoj mjeri prenesu pogodnosti državnih jamstava na krajnje korisnike u obliku većeg volumena financiranja rizičnih portfelja i nižih kamatnih stopa za mikro, male i srednje poduzetnike nego što bi to bio slučaj bez takvih jamstava i/ili zajmova.

Krediti će se odobravati na rok koji ne može biti kraći od jedne ni duže od pet godina uključujući i poček od 12 mjeseci.