Premijer Andrej Plenković ustvrdio je u srijedu da broj novozaraženih koronavirusom u Hrvatskoj stagnira nakon uvedenih restriktivnijih mjera i najavio da će Hrvatska dobiti cjepivo kada i druge članice Europske unije (EU).

“Od prije 14 dana, kada smo imali sjednicu Vlade i kada sam kazao da imamo naznake kako će mjere koje smo usvojili omogućiti usporavanje, odnosno stagnaciju rasta broja novozaraženih, to se upravo dogodilo”, rekao je Plenković novinarima nakon sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura.

Stavovi članova Znanstvenog savjeta ne obvezuju Vladu ni premijera

Upitan o tvrdnjama nekih članova Znanstvenog savjeta da broj novozaraženih ne stagnira, ako se uzme u obzir da u broj novozaraženih ne ulaze vjerojatni slučajevi, Plenković je kazao da se stagnacija vidi i da to nije stvar percepcije.

Istaknuo je kako je u ovom trenutnu bitan broj hospitaliziranih, kao i da svatko kome je potrebna dobije liječničku skrb.

“Netko tko ima temperaturu, kome je slabo, tko zahtijeva liječničku pomoć, oni su svi na liječničkoj skrbi. Nemamo još 5000 ljudi koji su kući, a nisu na intenzivnoj njezi. To se ne događa”, ustvrdio je i dodao da su sada bitni brojevi hospitaliziranih i pacijenata na respiratorima.

Plenković je istaknuo da stavovi koje članovi Znanstvenog savjeta Vlade iznose u javnosti ne obvezuju Vladu, Nacionalni stožer civilne zaštite, ministra zdravstva ni njega osobno ni na koji način.

“Njihova uloga je savjetodavna, da temeljem svoje ekspertize, znanja i iskustva pomognu Vladi u donošenju pravovremenih mjera zdravstvenoga karaktera”, poručio je.

Plenković je najavio da će cjepivo protiv koronavirusa u Hrvatsku doći kada se nabavi na razini EU-a, tj. u isto vrijeme kad i u druge zemlje članice EU-a.

“Igramo na više ploča, ono cjepivo koje prvo bude proglašeno pouzdanim naravno da će EU kao cjelina ići za time da se to cjepivo dobavi, pa će isto tako i Hrvatska dobiti cjepivo”, kazao je.

Interpelacija o vjetroparku je promašena tema

Napomenuo je pritom da neće svi u Hrvatskoj odmah biti cijepljeni, već će se to obavljati prema planu po kojem će prioritet imati cijepljenje najranjivijih skupina.

Premijer se osvrnuo i na interpelaciju o radu Vlade u slučaju izgradnje vjetroparka Krš-Pađene, ustvrdivši kako rezultat današnjeg glasovanja u Hrvatskom saboru, koji je interpelaciju odbio sa 76 ruku protiv, dovoljno govori da je to promašena tema.

Predlagače interpelacije, klub zastupnika Domovinskog pokreta, Plenković je nazvao ucjenjivačima, a smatra da iza svega stoji bivši Mostov ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović, koji je u međuvremenu ušao u Sabor kao zastupnik Domovinskog pokreta.

Plenković je Dobrovića nazvao “pravednikom” dodajući kako je oporba jučer na saborskoj raspravi argumentirala “sve stvari koje taj pravednik nije poduzeo dok je bio ministar”.

Poručio je kako Vlada nije “teklić” niti “kurir” da oporbenim strankama dostavlja dokumente, do kojih one same mogu doći koristeći se pravom na pristup informacijama.

“Niti smo od jučer, niti smo naivni, niti smo glupi, niti ćemo dopustiti da nas ovi loši đaci dovode u neku vrstu političke defenzive”, kazao je dodavši da je Klub HDZ-a na jučerašnjoj raspravi u Hrvatskom saboru razotkrio sve demagoške napore Domovinskog pokreta. “Domovinski pokret i Most mogu stajati na trepavicama, ali neće gledati ucjenjivanje HDZ-a još sto godina”, poručio je.

Kada sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost

Upitan kada će dogovoriti sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost s predsjednikom Republike Zoranom Milanovićem, Plenković je odgovorio kako je predstojnik njegova ureda Zvonimir Frka-Petešić o tome komunicirao s predstojnikom Milanovićeva ureda Orsatom MIljenićem.

Ustvrdio je kako to “nije vrsta komunikacije koja zahtijeva osobnu prepisku između predsjednika Vlade i predsjednika Republike”, već to obavljaju njihovi uredi.

Dodao je kako je Frka-Petešić dva puta zvao Miljenića u vezi termina susreta, a Ured Predsjednika Republike još nije odgovorio odgovara li im termin sastanka koji je u dopisu predložen iz njegova ureda.

“Nije do nas. Ako smo mi rekli može četvrtak popodne, petak ujutro i petak popodne, ta ponuda i dalje stoji”, kazao je dodavši kako je moguće da se za sastanak dogovore ako odgovor iz Ureda predsjednika stigne uskoro, no to nije moguće ako odgovor stigne u subotu.

Sve se mora pripremiti za uvođenje eura 1.1.2023.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je u srijedu kako je cilj da se sve pripremi za uvođenje eura s 1. siječnjem 2023. godine, zbog čega će se morati provesti i Nacionalni plan zamjene kune eurom, danas predstavljen na sjednici vijeća za uvođenje eura.

Plenković je predsjedao sedmom sjednicom Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, na kojoj je raspravljen i prihvaćen Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom.

To je strateški dokument koji su zajednički pripremili HNB i Vlada, danas je upućen u javno savjetovanje, a cilj je da do kraja godine bude prihvaćen na razini Vlade.

Ako ispuni sve kriterije, Hrvatska bi već 1. siječnja 2023. godine mogla uvesti euro, a kako bi to sve moglo organizirati, potrebno je provesti Nacionalni plan zamjene, izjavio je nakon sjednice Plenković.

Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom opisuje zakonodavne, administrativne i logističke aktivnosti potrebne za odvijanje procesa zamjene kune eurom, izvijestio je premijer.

On postavlja temeljne procese zamjene, poput pravila za preračunavanje cijena i drugih vrijednosti, kao i konvertiranja depozita i kredita.

Temeljno načelo Nacionalnog plana zamjene je zaštita potrošača, u smislu i zamjene kune u euro bez troška, isključivo po fiksnom tečaju konverzije, kao i uspostavljanje mehanizama za prevenciju neispravnog preračunavanja i neopravdanog povećanja cijena.

“Proces zamjene kune u euro je složen i tehnički zahtjevan proces stoga je važna učinkovita organizacija i koordinacija te komunikacija prema građanima”, rekao je Plenković.

Istaknuo je da će se u tom cilju Nacionalnim planom ustrojiti šest koordinacijskih odbora – za zamjenu gotovog novca, za zakonodavne prilagodbe, za prilagodbu opće države, za prilagodbu financijskog sektora, za prilagodbu gospodarstava i zaštitu potrošača, te za komunikaciju.

Stožernu ulogu u procesu zamjene će imati Nacionalno vijeće za uvođenje eura, a sam nadzor procesa na operativnoj razini i usklađivanje rada koordinacijskih odbora će voditi Upravljački odbor, u kojem će ključni ulogu imati Ured predsjednika Vlade te predstavnici Ministarstva financija i HNB-a.

Ispunjavanje mastriških kriterija i reformskih mjera iz Akcijskog plana

Plenković je podsjetio da su Europska središnja banka (ESB) i Europska komisija (EK) 10. srpnja objavili da je Hrvatska ušla u Europski tečajni mehanizam (ERM II), a istodobno je Hrvatska narodna banka uspostavila blisku suradnju s ESB-om.

Ulazak u ERM II je ključan korak u procesu uvođenja eura u Hrvatskoj, čime je, istaknuo je premijer, postignut jedan od glavnih političkih ciljeva Vlade.

Nakon ulaska u ERM II moguće je uvesti euro već 1. siječnja 2023. godine, rekao je Plenković te podsjetio da je, kako bi se ispunio taj cilj, nužno ispunjavati mastriške kriterije nominalne konvergencije, kao i provesti reformske mjere predviđene Akcijskim planom.

Riječ je o osam mjera u četiri područja na koje se Hrvatska obvezala prilikom ulaska u ERM II, a područja se odnose na sprječavanje pranja novca, jačanje poslovnog okruženja, jačanje upravljanja u javnom sektoru, kao i jačanja cijelog pravosudnog sustava.

“To su četiri temeljna područja za koja nakon ulaska u ERM II Vlada preuzima kao obvezu da kroz slijedeće dvije godine napravi ključne iskorake, uz naravno ispunjenje mastriških kriterija”, rekao je Plenković.

Mastriški kriteriji se, pak, odnose na stabilnost tečaja, stabilnost cijena, stabilnost kamatnih stopa, uz dva važna indikatora koja se tiču javnih financija – deficit proračuna i javni dug.

Prema našem uvjerenju, najbitnije je da se zadržimo na deficitu do tri posto BDP-a, rekao je Plenković, a to su apostrofirali i potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić i guverner HNB-a Boris Vujčić.

Vujčić je ocijenio je da je rizik u idućoj godini za ispunjavanje kriterija manji no ranije ove godine, prvenstveno zbog očekivanja da će se situacija oko pandemije koronavirusa normalizirati.

Marić je izjavio da se, prema trenutnim projekcijama, u ovoj godini očekuje deficit proračuna od osam posto BDP-a, a javni dug od oko 87 posto BDP-a. To je jednokratni efekt pandemije, rekao je Marić, ali i istaknuo da svi relevantni akteri očekuju početak gospodarskog oporavka iduće godine.

Prijedlog proračuna za iduću godinu “cilja” deficit na razini 2,9 posto BDP-a, a Marić je kazao da to samo po sebi predstavlja izazov. No, uz negativne rizike po izvršenje proračuna postoje i pozitivni rizici, s obzirom da su u proračunske projekcije tek manjim dijelom predviđena europska sredstva koja ćemo imati na raspolaganju – iz europskog fonda solidarnosti te iz fonda EU-a slijedeće generacije, rekao je Marić.