Andrej Plenković / Foto REUTERS/Antonio Bronic
Sve to govori o jasnom razvojnom smjeru zemlje, a onda je i više fiskalnog prostora za ulaganje u prioritete, a danas su to sigurnost i obrana, dodao je
povezane vijesti
Podizanje kreditnog rejtinga znači povoljnije zaduživanje države, a pozitivno će se odraziti i na građane, rekao je u srijedu na sjednici vlade premijer Andrej Plenković.
Podizanje kreditnog rejtinga Hrvatske prema agenciji Standard & Poor’s s A- na A sa stabilnim izgledima, vrlo je snažan financijski i gospodarski signal da je Hrvatska politički stabilna te da je je osigurala kontinuitet koji omogućuje reformske napore i investicije, rekao je Plenković.
To je, kako je rekao, kreditni rejting koji znači jasan signal ulagačima i donosi povoljnije zaduživanje države, odnosno povoljnije kamate na različite kredite koje Hrvatska kao država uzima na međunarodnim tržištima.
To znači povoljnije ozračje i dobre reference za hrvatske gospodarstvenike, banke, a sukladno tome će se reflektirati i na građane, rekao je Plenković.
Oslikavajući važnost povoljnog kreditnog rejtinga, Plenković je rekao da je Hrvatska, kada je kreditni rejting imala u razini “smeća”, za servisiranje kamata za javni dug izdvajala oko 3,5 posto BDP-a godišnje, a danas izdvaja 1,5 posto BDP-a.
Razlika između 3,5 i 1,5 posto su dva postotna boda BDP-a, a to je iznos koji Hrvatska danas izdvaja za obranu, rekao je Plenković.
Javno upravljanje javnim financijama, reforme, investicije, članstvo u Eurozoni, članstvo u Schengenu, a sutra i članstvo u OECD-u znače viši kreditni rating, rekao je Plenković.
Sve to govori o jasnom razvojnom smjeru zemlje, a onda je i više fiskalnog prostora za ulaganje u prioritete, a danas su to sigurnost i obrana, dodao je.
Agencija S&P podigla je u petak dugoročnu kreditnu ocjenu u stranoj i domaćoj valuti za Hrvatsku s ‘A-‘ na ‘A’, uz stabilne izglede.
Prema mišljenju agencije, kontinuirane reforme i ulaganja, uz podršku EU-ovog instrumenta za oporavak i otpornost te nadolazećeg pristupanja OECD-u, nastavljaju jačati ekonomsku otpornost i dugoročne izglede za gospodarski rast Hrvatske.
S&P predviđa stabilan rast BDP-a, u prosjeku 2,7 posto godišnje u razdoblju od 2026. do 2029. godine.
Premijer Andrej Plenković za subotu je najavio obilazak nekoliko obnovljenih lokacija u Zagrebu uoči šeste godišnjice potresa, ukupne vrijednosti 340 milijuna eura, istaknuvši napore i ulaganja Vlade u postpotresnu obnovu Grada.
“Obići ćemo nekoliko projekata koji su dovršeni, Šumarski fakultet u Zagrebu koji je obnovljen, a također ćemo vidjeti napredak na bivšoj zgradi Državnog hidrometeorološkog zavoda na Gornjem gradu, odnosno u budućoj zgradi Povijesnog muzeja, što je velika i jedinstvena obnova na Gornjem gradu koja će zaista predstavljati sjajnu prigodu da svi na tako lijepoj lokaciji mogu vidjeti baštinu hrvatske povijesti”, istaknuo je premijer u srijedu na sjednici Vlade.
Nakon toga je predviđen obilazak Medicinskog fakulteta na Šalati, koji je također dovršen, a potom i obilazak radova na KBC-u Zagreb.
“Nakon toga je otvaranje Plućne bolnice Jordanovac, tako da zaokružimo subotnje jutro, dan uoči šeste godišnjice potresa s nekoliko važnih projekata. Ukupna vrijednost samo ovih obnovljenih zgrada koje ćemo posjetiti u subotu je 340 milijuna eura, toliko o naporima Vlade i ulaganjima u Grad Zagrebi i njegovu postpotresnu obnovu”, rekao je Plenković.
U kontekstu rata na Bliskom istoku, energetske krize, ali i drugih tema sigurnosnog karaktera, premijer je podsjetio da su predsjedniku Republike predložili sazivanje dviju sjednica – Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za obranu.
“Smatramo da je trenutak takav da su potrebne konzultacije oko ovih pitanja i s time je upoznata cijela Vlada, upoznata je parlamentarna većina, oni su svi suglasni. Uputili smo pismo inicijative jučer i vidjet ćemo hoće li biti odgovora”, rekao je.
Ponuđeni termini su u biti cijeli idući tjedan, dodao je, bilo kada, mi ćemo se prilagoditi.
Premijer je također podsjetio na isplatu povećanog dijela prijevremenih starosnih mirovina sukladno novom Zakonu o mirovinskom osiguranju kojim se ukida smanjenje polaznog faktora, tzv. penalizacije, od prvog dana idućeg mjeseca nakon što navrše 70 godina.
Riječ je o isplatama koje se odnose na 119.000 korisnika, prosječan iznos mjesečnog uvećanja iznosi oko 53 eura, a ukupan iznos za siječanj i veljaču je oko 12 milijuna eura.
