SJEDNICA VLADE

Plenković: “Moguće je popuštanje mjera već od 1. ožujka, samo Finska i Danska imaju manje zaraženih od Hrvatske”

P. N., Hina

"I dalje bilježimo pad brojki. Tjedni prosjek nam je 75 novih slučajeva na milijun stanovnika. Smatramo da je popuštanje mjera primjereno. Svima želim poručiti, ako situacija bude dobra, mi ćemo ići dalje u popuštanje, možda već od 1. ožujka", rekao je premijer



Počela je sjednica hrvatske Vlade. Ministrima i hrvatskoj javnosti uvodno se obratio premijer Andrej Plenković, javlja N1.


“I dalje bilježimo pad brojki. Danas imamo deset puta manji broj oboljelih i novozaraženih nego 10. prosinca. Tjedni prosjek nam je 75 novih slučajeva na milijun stanovnika, samo Finska i Danska imaju bolju situaciju. Broj preminulih je i dalje u značajnom padu.


Popuštanje mjera


Smatramo da je popuštanje mjera primjereno. Svima želim poručiti, ako situacija bude dobra, mi ćemo ići dalje u popuštanje, možda već od 1. ožujka”, rekao je premijer i dodao:




“Broj preminulih je također u značajnom padu. Nastavljamo sa svim aktivnostima koje imaju protuepidemijski karakter”, rekao je Plenković.


“Razmatrat ćemo situaciju i ako procijenimo da je situacija takva da se može ići u daljnje popuštanje, mi ćemo to i napraviti”, rekao je.


Sva cjepiva učinkovita


“Do kraja ožujka imat ćemo preko 700.000 doza”, rekao je Plenković govoreći o cjepivu.


Kazao je i da će Hrvatska na temelju dosadašnjih kontakata poslati upite i ruskoj strani oko cjepiva Sputnjik V.


“Važno je i da poruke budu konzistentne da naši građani ne budu dovedeni u sumnju oko učinkovitosti pojedinih cjepiva. Nije dobro da nam sa županijske razine netko iznosi informacije koje zbunjuju starije od 65. Sva tri cjepiva su učinkovita na način da nema smrtnih posljedica, teških simptoma, hospitalizacije, respiratora”, rekao je Plenković.


Govorio je i o ukidanju viza za SAD, ponovivši da je smanjen broj odbijenih viza Hrvatima za SAD na ispod tri posto. Ostalo je još rješavanja nekoliko pitanja koja su mahom u domeni Ministarstva vanjskih poslova. “Vjerujemo da će se do ljeta riješiti to pitanje”, rekao je Plenković.


Stiglo 210.870 doza cjepiva


Dosad je u Hrvatsku stiglo 210.870 doza cjepiva, upotrijebljene su 142.222 doze, a cijepljeno je 87.169 osoba, naveo je na sjednici Vlade u četvrtak ministar zdravstva Vili Beroš.


Jednu dozu cjepiva primilo je 32.116 osoba dok su 55.053 osobe docijepljene drugom dozom.


“U većini županija provedba prve faze cijepljenja bliži se kraju te započinje druga faza, odnosno cijepljenje osoba starije životne dobi i kroničnih bolesnika. U okviru druge faze dosad je aplicirano 20.895 doza”, kazao je.


Prijavljene su 832 prijave sumnji na nuspojavu cjepiva, a najčešće su blage i prolazne reakcije.


Izvješće o obnovi


Potpredsjednik Vlade i ravnatelj Stožera za obnovu od potresa Tomo Medved izvijestio je kako su do sada na potresom pogođenom području postavili ukupno 1448 kontejnera i mobilnih kućica, a dodao je i kako su proces ishođenja zahtjeva za obnovu maksimalno pojednostavili.


“Osiguravanje privremenog smještaja za stanovništvo na potresom pogođenom području i dalje je među našim prioritetima. Do sada smo postavili 1448 kontejnera i mobilnih kućica, na električnu energiju priključili smo 1656 smještajnih objekata”, rekao je Medved na sjednici Vlade.


Dodao je kako je u stanovima i kućama u vlasništvu države trenutno smješteno 213 osoba kojima su stanovi ili kuće oštećeni ili uništeni.


“13. veljače ove godine Gradu Petrinji smo predali na korištenje kontejnersko naselje Sajmište, 81 smještajni i šest tehničkih kontejnera. Započeli smo pripremne radnje za izgradnju kontejnerskog naselja u Glini, a još će se po dva naselja graditi u Petrinji i Sisku te jedno naselje u općini Majur”, kazao je Medved.


Izvijestio je i kako će u suradnji s predstavnicima civilne zaštite Republike Italije obići stožer i definirati lokacije na širem području Siska i Petrinje gdje je predviđeno postavljanje kontejnerskih naselja.


Gradovi i općine na području koje je pogodio potres dostavili su popis oštećenih građevina koje predstavljaju opasnost, te je predloženo da ih se 314 ukloni.


Mobilni uredi


“Krećemo krajem ovoga tjedna s podnošenjem zahtjeva za obnovu objekata na potresom pogođenom području. Proceduru ishođenja zahtjeva smo maksimalno pojednostavili. Dogovorili smo uspostavljanje mobilnih ureda za stručnu pomoć koji će biti povezani s katastrom, gruntovnicom i drugim službenim bazama podataka, gdje će građani, samo uz predočenje osobne iskaznice i ispunjavanje jednostavnog obrasca, pokrenuti postupak obnove”, najavio je Medved.


Vučković: Pet milijardi eura za poljoprivredu

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković u četvrtak je izjavila kako je resoru poljoprivrede iz EU-a na raspolaganju više od pet milijardi eura novca, dijelom iz redovnog višegodišnjeg financijskog okvira, a dijelom iz mehanizma za oporavak.


“Što se tiče resora Ministarstva poljoprivrede, u okviru predviđenih sredstava koji se financiraju dijelom iz redovnog višegodišnjeg financijskog okvira, a dijelom iz mehanizma za oporavak, imamo na raspolaganju oko pet milijardi eura i posebni dio za oporavak vrijedan 200 milijuna eura”, kazala je Vučković.


Projekti su spremni, kazala je te dodala da je više projekata potpuno spremno s građevinskim dozvolama, dio ih još nema potpunu tehničku dokumentaciju, a ima i onih projekata na kojima se tek počinje raditi, poput komasacije, na čemu se godinama nije radilo.


“To je posao kojem smo sada prionuli jer je proces okrupnjivanja zemljišta jedan od važnijih koraka kako bi iskorištavali na ispravan način naše prirodne i najvažnije resurse”, istaknula je Vučković.

Dodao je kako će naselja obilaziti i mobilni i stručni timovi koji će stanovnicima pomagati u pojašnjavanju ispunjavanja obrazaca i rješavanju drugih administrativnih pitanja.


Mobilni ured Ministarstva poljoprivrede već je prethodno otvoren u Petrinji.


Medved je izvijestio kako stručnjaci s rudarsko-geološko-naftnog fakulteta i dalje prate pojavu otvora u tlu, odnosno urušnih vrtača.


“Izradili smo preliminarno izviješće vezano za sigurnost građana na području cijele županije”, kazao je Medved.


Podsjetio je kako su 14. veljače završili s uklanjanjem oštećene zgrade bivše vojarne Zrin u Petrinji, a u ponedjeljak su započeli s radovima uklanjanja oštećene zgrade skladišta tvrtke Gavrilović u staroj gradskoj jezgri u Petrinji.


Izvijestio je kako su do sada prikupili 783 tona donirane hrane za životinje, a podijelili su približno 684 tona hrane.


Medved je naglasio kako su do sada pregledali 31.052 objekta, od čega ih 3801 ima crvenu, a 6801 objekt ima žutu naljepnicu.


Najavio je i sutrašnje održavanje sastanka s voditeljima stručnih timova koji vrše procjenu štete, a što će biti preduvjet za strukturiranje cjelokupne štete na potresom pogođenom području.


Obnova zgrada


Programom mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske, Zagrebačke, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije, koji je usvojila Vlada, uređuje se obnova županija pogođenih potresima 22. ožujka te 28. i 29. prosinca prošle godine.


Predlagatelj Plana je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, usklađen je sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi, a ministar Darko Horvat istaknuo je da su njime uređeni načini i postupak obnove u potresima pogođenim županijama.


Propisuje se tako nadležnost da da Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje provodi odluke Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine vezano za uklanjanje i gradnju zamjenskih kuća u području proglašenim katastrofom, a Fondu za obnovu proširuje se dio nadležnost i na Sisačko-moslavačku i Karlovačku županiju.


“Propisuje se mogućnost predaje obrazaca putem aplikacije e-Obnova,  smanjuje se navođenje potrebne dokumentacije te se propisuje obveza javnopravnih tijela i sudova da po službenoj dužnosti dostavljaju dokumentaciju i podatke kojima raspolažu, tako da ih podnositelji zahtjeva ne moraju dostavljati”, istaknuo je.


Pojednostavljuje se postupak javne nabave, a Programu mjera dodaje se procjena vrijednosti troška usluge stručnog nadzora te se produljuju rokovi za podnošenje zahtjeva.


Potresom pogođene kulturno povijesne cjeline obnovit će se na temelju Programa koji će izraditi Ministarstvo nadležno za kulturu, u suradnji s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.


Država se obvezuje da će na području na kojem je proglašena katastrofa u cijelosti financirati obnove one nekretnine u kojoj stanuju vlasnik ili njegovi srodnici, naveo je Horvat.


U model privremenog stambenog zbrinjavanja pomoću pokretnih, privremenih i montažnih objekata uključuje se i Fond za obnovu, a uvedena je i mogućnost preraspodjele proračunskih sredstava i iznad postojećih 5 posto, na postojećim i naknadno utvrđenim proračunskim stavkama.


“Utvrđuje se i djelotvorniji i brži način uklanjanja uništenih zgrada čiji ostaci prijete sigurnosti zdravlju i životima ljudi”, dodao je ministar.


Država i lokalna i područna (regionalna) samouprava obvezuju se osigurati privremeni smještaj u nekretninama kojima raspolažu, za građane čiji se domovi trenutno ne mogu koristiti.


Propisat će se i izrada i donošenje programa državnih potpora koje se odnose na saniranje šteta i obnovu na području zahvaćenim potresom.


Vlada pak preuzima obvezu donošenja Odluke o financiranju najamnine za zamjenski stan građanima čiji su domovi zbog potresa neupotrebljivi za stanovanje.


Financiranje najamnine


Vlada je donijela i odluku o financiranju najamnine za stambeno zbrinjavanje osoba čije su nekretnine stradale u potresima na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske, Zagrebačke, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije.


Osnovni cilj odluke je da se privremeno osigura stambeno zbrinjavanje osoba kojima nije osiguran drugi adekvatni smještaj nakon što u im u potresima koji su se dogodili 28. i 29. prosinca prošle godine stradale nekretnine te su nakon preliminarnog pregleda označene su kao N1 (neuporabljivo – zbog vanjskog utjecaja) i N2 (neuporabljivo – zbog oštećenja).


“Korisnici financiranja najamnine predviđeni ovom Odlukom su vlasnici obiteljskih kuća, stanova i zaštićeni najmoprimci, te srodnici u pravoj liniji tih osoba, a koji su stanovali i imali prijavljeno prebivalište ili boravište u oštećenim nekretninama”, naveo je Horvat.


Površina zamjenskog stana za kojeg će se financirati najamnina iznosi do maksimalno 35 metara četvornih površine stana za jednu osobu, odnosno za svaku daljnju osobu iz kućanstva još 10 metara četvornih, ali ne više od površine stana ili kuće u vlasništvu koja nije pogodna za stanovanje.


“Iznos najamnine po metru četvornom sukladno površinama određenim prema broju članova kućanstva koji će se financirati iznosi 70 kuna”, rekao je Horvat.


Jednostavnije procedure


Do 1. ožujka 2022. godine produžuje se i važenje Odluke, donesene u svibnju prošle godine, a nakon potresa od 22. ožujka, o financiranje najamnine za zamjensku nekretninu.


Razlog su novonastale štete uzrokovane potresima iz prosinca, te činjenica da na područjima koja su bila pogođena potresom 22. ožujka prošle godine obnova neće biti završena do 1. rujna  ove godine, do kada je bilo predviđeno financiranje najamnine za zamjensku nekretninu.


“Sredstva za provedbu ove Odluke 100-postotni su prihvatljiv trošak novoj aplikaciji koju u ovom trenutku pripremamo prema Fondu solidarnosti EU”, rekao je Horvat.


Premijer Andrej Plenković istaknuo je maksimalno pojednostavljenje procedura, obrazaca, dokumenta. “Sve je to sada na određeni način prilagođeno da svatko tko kreće u proces može kroz to bez nekih poteškoća, a država neće tražiti ni jedan dokument kojem već nije u posjedu”, rekao je.


Vlada je na sjednici zaključkom utvrdila i da će MUP financirati troškove fizičkih i pravnih osoba koje su mobilizirane nalogom Ministarstva unutarnjih poslova – Ravnateljstva civilne zaštite radi provedbe mjera otklanjanja posljedica katastrofe uzrokovane potresom na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije, a troškovi nabave roba financirat će Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja – Ravnateljstvo za robne zalihe.


MUP i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Vlada je zadužila da podatke o nastalim i planiranim troškovima dostavljaju Ministarstvu financija koje je, pak, zadužila da nakon toga osigura preduvjete za njihovo podmirenje.


Reguliranje osiguranja digitalnih nomada


U saborsku proceduru Vlada je uputila izmjene i dopune Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj kojima se provodi usklađivanje sa Zakonom o strancima u dijelu reguliranja načina ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu digitalnih nomada.


Izmjenama se tako omogućuje ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu digitalnom nomadu – državljaninu treće zemlje koji je zaposlen ili obavlja poslove putem komunikacijske tehnologije za tvrtku ili vlastitu tvrtku koja nije registrirana u Hrvatskoj i ne obavlja poslove ili pruža usluge poslodavcima na području Hrvatske, a kojem je odobren privremeni boravak u Hrvatskoj.


Digitalni nomad nije obvezan podnijeti prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, odnosno obvezan je sam snositi troškove korištenja zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi, odnosno kod zdravstvenog radnika privatne prakse ili drugog provoditelja zdravstvene zaštite u Hrvatskoj, objasnio je ministar zdravstva Vili Beroš.


Omotnica za izravna plaćanja


Vlada je  donijela i uredbu o financijskoj strukturi omotnice za izravna plaćanja za 2020. godinu, za što je ukupno osigurano 3,05 milijardi kuna.


To je šest posto više sredstava u odnosu na prethodnu proizvodnu godinu, kada je omotnica bila 2,87 milijardi kuna, istaknula je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.


Uredbom se, kako je pojasnila, utvrđuje financijska struktura raspodjele sredstava za izravna plaćanja osiguranih u državnom proračunu za 2020. i 2021. godinu, a odnose se na proizvodnu 2020. godinu.


Od ukupno osiguranih 3,05 milijardi kuna najveći se dio, ili 2,63 milijarde kuna odnosi na sredstva iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (ERJP), a 417,6 milijuna kuna su sredstva iz prororačuna.


Po podacima koj je iznijela ministrica poljoprivrede, za osnovno plaćanje za proizvodnu 2020. godinu predviđeno je 1,3 milijardi kuna, za poljoprivredne prakse korisne za okoliš i klimu ili tzv. zelena plaćanja 907,6 milijuna kuna, za preraspodijeljena plaćanja kojima se osigurava veći dohodak malim i srednjim gospodarstvima 302,5 milijuna kuna, za mlade poljoprivrednike 60,5 milijuna kuna te za proizvodno vezana plaćanja 477,8 milijuna kuna.


U okviru proizvodno vezanih plaćanja, za potpore za krave u proizvodnji mlijeka odnosi se 158,5 milijuna kuna, za tov goveda 100,4 milijuna kuna, za krave dojilje 58 milijuna kuna, za ovce i koze 37,88 milijun kuna, za šećeru repu također 37,88 milijuna kuna, za proizvodnju povrća 15 milijuna kuna i proizvodnju voća 16 milijuna kuna.


Inače, uredba o financijskoj strukturi omotnice za izravna plaćanja donosi se od 2013. godine, pri čemu se udio iz državnog proračuna iz godine u godinu smanjuje, dok se istovremeno povećava udio iz ERJP-a. Tako će se 2022. godine program u cijelosti financirati iz EFJP.


U obrazloženju uredbe se uz ostalo podsjeća da je krajem prošle godine za izravna plaćanja isplažen predujam od 1,57 milijardi kuna. Prema dosadašnjoj dinamici plaćanja prvi obrok se isplaćuje u veljači, kako bi se poljoprivrednicima pravovremeno osigurala obrtna sredstva za pripremu proljetne sjetve, a drugi u svibnju, navodi se u obrazloženju.