Pojednostavljeno rješenje prekograničnih sporova

Pismenim putem ubuduće za sporove do 10.000 eura

Irena Frlan Gašparović

Hrvatska je podržala podizanje minimalnog praga, ali smatra da je deset tisuća eura ipak previsoka svota. Zasad nije poznato koliki bi iznos bio prihvatljiv hrvatskoj strani



ZAGREB » Prekogranični građanski i trgovački sporovi u koje su uključena poduzeća i potrošači u budućnosti bi se na europskim sudovima mogli rješavati ubrzanim, u pravilu samo pisanim putem ako vrijednost spora, u trenutku podizanja tužbe, ne prelazi deset tisuća eura, bez kamata i drugih troškova. To je predviđeno izmjenom uredbe o uvođenju europskog postupka za sporove male vrijednosti, koja je dosad predviđala da se pojednostavljena procedura može primijeniti samo ako se radi o sporu čija vrijednost ne prelazi dvije tisuće eura. 


   


Potrošački zahtjevi


Stara uredba koja je još uvijek na snazi ne koristi se dovoljno, iako bi i njezina primjena mogla smanjiti troškove i trajanje prekograničnih sporova. No, u praksi su se pokazali i mnogi problemi, među ostalim upravo prenizak prag za ubrzane postupke zbog kojeg mnoga mala i srednja poduzeća u Europskoj uniji ne mogu na taj način »utjerati« svoja prava jer su njihovi sporovi uglavnom iznad dvije tisuće eura.    Kada bi se prag podigao na deset tisuća eura, procijenila je Europska komisija, ovim mehanizmom moglo bi se, umjesto sadašnjih 20 posto, riješiti čak polovica prekograničnih poslovnih tužbi u EU. Potrošači bi imali manje koristi od podizanja praga, jer se oni obično tuže za manje od dvije tisuće eura, no izmjene uredbe pomogle bi i jednoj petini potrošačkih zahtjeva. 




Kako neslužbeno doznajemo, u Ministarstvu pravosuđa razmišljaju da se pismeni postupak propiše i za sporove male vrijednosti pred hrvatskim sudovima, jer su u tom resoru svjesni da bi to ubrzalo postupke i smanjilo troškove. No, zasad se radi samo o ideji koja je još daleko od realizacije.



   U raspravama među zemljama članicama, Hrvatska je podržala podizanje minimalnog praga, ali smatra da je deset tisuća eura ipak previsoka svota. No, zasad nije poznato koliki bi iznos bio prihvatljiv hrvatskoj strani. Veći problem od praga Hrvatskoj predstavljaprijedlog da države članice moraju opremiti svoje sudove kako bi mogli održavati usmene rasprave putem videokonferencija, telekonferencija ili drugom tehnologijom za komunikaciju na daljinu. Ako bi ta odredba uredbe bila obvezujuća za sve članica – kako to predlaže Komisija – pojedine članice, među kojima je i Hrvatska, morale bi se »baciti« u značajan trošak. To je hrvatska Vlada napomenula i u svom stajalištu: imajući u vidu financijski učinak korištenja novih tehnologija, Hrvatska smatra da navedena odredba ne bi smjela biti obvezujuća, istaknuto je u stajalištu.    

Ipak na oprezu


Međutim, usmene rasprave, pa čak i putem novih tehnologija, trebale bi biti samo iznimka. Postupak za sporove male vrijednosti treba biti pisani postupak, dodatno je naglašeno izmjenama uredbe, dok se samo u iznimnim slučajevima omogućava i sazivanje »klasičnih« ročišta na koja se pozivaju stranke u sporu. To je moguće, primjerice, ako onaj tko se spori izričito traži usmenu raspravu. 


Dodatno pojednostavljeni postupci u prekograničnim sporovima pomoći će i europskom gospodarstvu, uvjerena je Europska komisija, a s tom se ocjenom slaže i zamjenik glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca Bernard Jakelić. 


– Namjera je dobra, ali treba biti oprezan, kako bi se omogućio ravnopravan pristup sudu. Treba voditi računa o zaštiti prava u takvim postupcima, ističe Jakelić, koji pozdravlja mogućnost da se i pravosudni sustav prilagodi novim vremenima, uvodeći nove tehnologije. 


Osim gospodarstvu, pojednostavljeni postupci mogu biti na korist i potrošačima, čega je svjestan Ilija Rkman, predsjednik Saveza »Potrošač«. 


– Na taj se način mogu rasteretiti sudovi, što je moguće više skratiti rokovi, neće biti ni velikih troškova odvjetnika, bilježnika, a potrošač je zaštićen i može ostvariti svoja prava, smatra Rkman. 


No, da bi bilo koristi od uredbe, izmjenjene ili stare, poduzeća i građani trebali bi biti o njoj bolje informirani. Istraživanje Eurobarometra pokazalo je prošlog proljeća da 86 posto ispitanika u EU nikad nije ni čulo za europski postupak za sporove male vrijednosti, a svega jedan posto ga je koristilo. Identična je situacija tada bila i u Hrvatskoj.