ZAGREB Usprkos brojnim naporima, nepovjerenje u institucije u godinu dana nije se bitno promijenilo, a građani su postojano nepovjerljivi prema institucijama. Najveće povjerenje, prema godišnjem istraživanju Barometar hrvatskog društva Instituta društvenih znanosti »Ivo Pilar«, i dalje uživa Hrvatska vojska. No, ni njena ocjena, a ispitanici su joj dali prosječnu ocjenu 5,67 (od deset), nije osobito visoka.

Prolaznu ocjenu, iznad pet, imaju još samo zdravstvo i školstvo, a sve ostale institucije dobile su ocjenu manju od pet. Povjerenje u Crkvu minimalno je smanjeno, ali dovoljno da padne na 4,94. Od političkih institucija najveće povjerenje uživa predsjednica Republike (4,67, što je neznatno manje nego u lanjskom istraživanju). Na dnu su političke stranke s ocjenom od 2,49, a malo više povjerenja građani imaju u Hrvatski sabor (2,85) i Vladu (3,12).

Usprkos niskoj razini povjerenja, te su političke institucije u usporedbi s istraživanjem 2015. godine zabilježile čak i blago povećanje povjerenja. Nepovjerenje u institucije logična je posljedica nezadovoljstva funkcioniranjem sistema. Funkcioniranje demokracije dobilo je ocjenu od 3,85 (od mogućih deset), funkcioniranje tržišne ekonomije još je i slabije ocijenjeno (3,34), a tek je nešto bolje ocijenjeno poštovanje ljudskih prava koje je dobilo ocjenu iznad četiri.

Istraživanje provedeno u travnju i svibnju na 750 ljudi (prošle i pretprošle godine bilo ih je tisuću) pokazalo je da nema bitne promjene percepcije stanja u društvu. I ove godine njih 77 posto misli da je stanje loše ili vrlo loše, a da je dobro ili vrlo dobro smatra njih nešto manje od petine. Kao i obično, ljudi imaju optimističnija očekivanja za sebe nego za državu. Gotovo svaki treći ispitanik smatra da će se stanje u Hrvatskoj pogoršati, dok pogoršanje na osobnoj razini očekuje njih 15 posto. Poboljšanje na osobnoj razini očekuje njih 30 posto, a na razini Hrvatske svaki peti ispitanik.

Istraživače je zanimalo i što ispitanici misle o pojedinim aktualnim pitanjima poput kurikularne reforme. Kolikogod se o njoj pisalo posljednjih mjeseci, 55 posto anketiranih izjavilo je da uopće nije upoznato s njom, odnosno njenim sadržajem, a ponešto o njoj zna trećina ispitanika.

Županijski ustroj građanima uglavnom nije problematičan. Za potpuno ukidanje županija izjasnilo ih se 6,5 posto, trećina bi da stanje ostane kakvo jest, a trećina bi smanjila broj županija i podijelila Hrvatsku na regije. Ispitanici mahom ne znaju bi li uvođenje regija rezultiralo decentralizacijom. Svaki drugi ne zna bi li se to dogodilo, nešto više od 20 posto smatra da decentralizacija ne bi bila posljedica regionalizacije, a nešto manje od 30 posto smatra da bi.

S obzirom na vrijeme u kojem je provedeno istraživanje i ono što se zbilo nakon toga, istražene su neke već i povijesne teme koje se tiču vlade Tihomira Oreškovića. Od nje se nije uglavnom ništa očekivalo, pa ni to da će opstati. Na pitanje hoće li nešto poboljšati ili pogoršati u odnosu na Milanovićevu Vladu, ispitanici nisu imali ama baš nikakvih očekivanja.

Ocjenu iznad tri (od pet) koja ukazuje da nema očekivanja dobili su odnosi Hrvatske s Europskom unijom, a na toj su razini visoko obrazovanje i školstvo.

Nevelika očekivanja bila su i u odnosima prema susjedima, a ni u gospodarstvu, koje je trebalo biti glavna uzdanica Oreškovićeve vlade, nije bilo očekivanja što pokazuje prosječna ocjena od 2,79. U opstojnost Oreškovićeve vlada u cijelom mandatu nije vjerovao gotovo nitko. Tek je 10 posto anketiranih u to vjerovalo, a njih 29 posto vjerovalo je da će vjerojatno održati.