Državna tajnica MUP-a Irena Petrijevčanin u četvrtak je u Saboru oštro odbacila tvrdnje ‘mostovaca’ i nezavisnog Josipa Jurčevića koji su, u raspravi o Zakonu o nadzoru državne granice, upozorili na eskalaciju nezakonitih migracija, zamjenu stanovništva i uvoz opasnog otpada iz Italije.

“Niti je hrvatska policija bila u nekim skandalima niti se u Hrvatskoj događa nekakva dramatična eskalacija nezakonitih migracija. Ovo su totalne gluposti i nema veze sa istinom i činjenicama”, kazala je Petrijevčanin u završnom obraćanju u raspravi o prijedlogu izmjena toga zakona koja je započela još sinoć, a referirajući se na govore Mostovog Nikole Grmoje i nezavisnog Josipa Jurčevića.

Josip Jurčević (Klub Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića) je, govoreći o hrvatskim problemima s granicama kroz povijest, istaknuo važnost štićenja granice od ilegalnih migracija. Naveo je i da se prema podacima EU zamjena stanovništva u Hrvatskoj događa 10 do 15 puta brže nego u EU.

Istaknuvši kako Hrvatsku prvenstveno određuje višestoljetni nacionalni identitet upozorio je i da je zamjena stanovništva “najveća šteta po Hrvatsku i najveća veleizdaja”, a do nje dolazi i danas preko ilegalnih prelazaka granice.

Petrijevčanin je, pak, negirala Jurčevićeve ocjene o zamjeni stanovništva. “O kojoj zamjeni stanovništva govorite? Pa svi odoše preko granice uz uspješno prepraćenje hrvatske policije”, kazala je.

Državna tajnica je rekla i kako je naša policija itekako upoznata sa situacijom vezanom uz pitanje izvoza otpada iz Italije u neke istočne zemlje, a na što je upozorio Zvonimir Troskot.

Navela je da to nije izoliran slučaj koji se tiče samo naše zemlje, a naša policija po tom pitanju uspješno surađuje sa EUROPOL-om, Interpolom, Frontexom ali i Uskokom.

Uz to, pojasnila je i da hrvatska policija u EUROPOL-u vodi operativnu skupinu za sve ostale zemlje vezano uz okolišni kriminalitet.

Naime, Troskot (Klub Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića) upozorio je da u Lici leže stotine tisuća tona opasnog otpada od Male Kapele do Velebita.

Naveo je kako je po njihovim procjenama, u vremenu dok je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, između 28.000 i 40.000 šlepera prešlo hrvatsku granicu i “iskipalo najopasniji kancerogeni otpad od Male Kapele do Velebita”.

Upozorio je i da su analize pokazale tragove opasnih ulja i metala povezanih s talijanskim firmama. Pri tome je i Italija priznala da su količine otpada legalno izvezene, a netko je u Hrvatskoj uredno preuzeo te pošiljke i predočio kao nešto drugo.

Troskot smatra i da se to nije moglo učiniti bez “zatvaranja očiju” unutar sustava, a to se prije svega odnosi na policiju i obavještajnu službu.

Izmjene zakona kojim se, uz ostalo propisuju kako Vlada, na prijedlog ministra unutarnjih poslova, može donijeti odluku o privremenom ponovnom uvođenju nadzora na unutarnjim granicama, a MUP onda o tome podnosi izvješće Europskom parlamentu i vijeću, podržala je vladajuća većina.

Tomislav Josić (Klub Domovinskog pokreta) rekao je da se tu ne radi o apstraktnim pravnim odredbama jer se migrantska kriza ponovo “kuca na vrata” Europe. Stoga, Hrvatska kao država na vanjskoj granici Schengena, izravno je izložena te zato mora imati čvrst pravni okvir.

Podsjetio je i da Njemačka, Francuska i Austrija redovito koriste pravo privremenog vraćanja nadzora unutarnje granice. “Zašto bi Hrvatska bila mekša od njih kada smo mi prva linija obrane europskog, ali prije svega hrvatskog teritorija”, poručio je. Istaknuo je i da granica nije samo birokratska linija već je simbol našeg identiteta i znak žrtava koje smo podnijeli za slobodu jer bez granica nema države.

Podržavši predložene izmjene zakona, Josić je kazao da niti jedna uredba ili zakon ne znače ništa ako nema političke volje da se granica doista brani.

I Stipan Šašlin (Klub HDZ-a) istaknuo je važnost nadzora naše granice, koja je i vanjska granica EU, zbog svoje dužine zahtjeva veliki angažman ljudstva i tehnike.

Upozorio je kako i danas pojedini dijelovi granice nisu u potpunosti definirani, posebice na području istočne Hrvatske tj. na Dunavu, gdje se stare granice katastarskih općina ne poklapaju s crtom razgraničenja i kontrole državne granice.

“Nažalost, to ne ovisi samo o Hrvatskoj jer su za dijalog i rješavanje tog problema potrebne dvije strane. Druga strana još uvijek ignorira taj problem, ne želi ga riješiti i ne dolazi na sastanke državnih komisija vezanih uz definiranje državne granice. To znatno otežava i rad granične policije ali i ljudi koji žive na tom području”, kazao je.