Od 2020. do 2031. godine svake bi se godine dob umirovljenja za muškarce povećavala po dva mjeseca, a za žene čak pet mjeseci! Povećanje dobne granice umirovljenja za žene na 67 godina u tako kratkom roku smatramo skandaloznim, kaže Jasna A. Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske.
Nova mirovinska reforma koja se upravo priprema već je izazvala pravu buru u javnosti krajem veljače kada se Vlada pokazala spremna prigrliti preporuku Međunarodnog monetarnog fonda te pomaknuti odlazak u mirovinu na 67 godina, pravdajući to kao način spašavanja mirovinskog sustava koje su već prihvatile mnoge zemlje Europske unije. O rokovima i tempu kojim bi rasla dob umirovljenja hrvatskih građana nije se govorilo sve do kraja prošlog mjeseca, kada je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić na zatvorenoj sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, predstavio prijedlog koji je skandalizirao prisutne.
Ono što su mogli čuti od ministra je da bi prijelazno razdoblje trajalo od 2020. do 2031. godine i to na način da bi se svake godine dob umirovljenja za muškarce povećavala po dva mjeseca, a za žene čak pet mjeseci!
Sindikat umirovljenika Hrvatske čiji članovi sjede u Nacionalnom vijeću oštro su osudili ovakav rasplet događaja, a posebno su zgroženi što je nadležno ministarstvo pri sastavljanju ovog prijedloga »zaboravilo« na svaki dijalog s predstavnicima umirovljeničkih udruga i sindikata.
– Povećanje dobne granice za žene na 67 godina u tako kratkom roku smatramo apsolutno skandaloznim, neprihvatljivim i neusklađenim. Napominjemo kako će prema projekcijama Eurostata (statističkog ureda Europske unije, op. a.) do 2020. godine dosta zemalja zadržati nižu zakonsku dob za umirovljenje žena, izjavila je Jasna A. Petrović, predsjednica SUH-a, navodeći podatke statističkog ureda Europske unije. Pa će tako u Bugarskoj žene 2020. u mirovinu sa 60 godina, u Češkoj sa 61 godinom i osam mjeseci, u Luksemburgu će granica biti 63, u Poljskoj 60, Rumunjskoj 61, Sloveniji isto toliko, u Slovačkoj 62 godine i sedam mjeseci, a u Austriji također samo 60.
– U Austriji će žene tek 2033. ići u mirovinu sa 65 godina. Slovačka je dob za žene sa 57 podigla na 62 godine, i to tek od sljedeće godine, a u Poljskoj sa 67 godina će žene ići u mirovinu tek 2040! – dodaje Petrović. Upozorava i na činjenicu da Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe, u čijem sastavu SUH ima dva predstavnika, nije zasjedalo više od tri mjeseca, da bi sada pred kraj srpnja bili pozvani u Ministarstvo i upoznati s ovakvim nakanama koje idu na štetu hrvatskih radnika, a ponajviše radnica.
Postupan rast
Dobna granica umirovljenja za žene već je počela postupno rasti prije tri godine, kada je posljednja generacija žena mogla u punu starosnu mirovinu sa 60 godina. Upravo je netom prije stupanja na snagu ove odredbe tisuće i tisuće žena pojurilo u prijevremenu mirovinu. Otada se granica pomiče svake godine za tri mjeseca, pa tako u 2013. godini žene mogu ostvariti pravo na starosnu mirovinu kada napune 60 godina i 9 mjeseci života i najmanje 15 godina mirovinskog staža. Prema tim izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, prijelazno razdoblje za žene iznosi 19 godina te predviđa da 2030. godine one u mirovinu odlaze kad i muškarci, sa 65 godina.
Trajanje života
Pri tome je naglasila da većina država EU prilagođava svoj mirovinski sustav očekivanom povećanju trajanja života, tako što postupno povećavaju dob za starosnu mirovinu i/ili povezuju visinu buduće mirovine uz promjene očekivanog trajanja života.
– Tako primjerice neke države kao što su Norveška, Finska, Francuska, Poljska, Njemačka, Italija, Velika Britanija, Irska, Island postupno povećavaju dob za starosnu mirovinu na 66-67 godina života. Prema statističkim podacima Hrvatska zaostaje dvije godine što se tiče očekivanog trajanja životne dobi u odnosu na zemlje EU. U svjetlu tih rezultata te činjenice da mladi ljudi sve kasnije ulaze na tržište rada, odlučit će se o najpovoljnijem vrazdoblju za povećanje dobi za odlazak u mirovinu, dodaju u Ministarstvu.
Sve to ne bi bilo potrebno da omjer korisnika mirovina u odnosu na broj osiguranika nije toliko nepovoljan (1:1,23), a rashodi za mirovine i mirovinska primanja iznosili su u 2012. godini 35,145 milijardi kuna, što je 10,3 posto BDP-a. Stoga je, napominje pomoćnica ministra, radi postizanja i održavanja socijalne adekvatnosti i financijske održivosti mirovina, a uzimajući u obzir buduća očekivana gospodarska kretanja i stanje na tržištu rada, procijenjeno je da je neophodno pristupiti postupnom podizanju dobne granice za odlazak u mirovinu. No, kada i u kojem roku, to je još predmet rasprave.
Činjenica je, međutim, navode iz SUH-a, da je ministar Mrsić u svojoj prezentaciji na 7. sjednici Nacionalnog vijeća izašao s prijedlogom o početku povećavanja dobi za umirovljenje za žene na 67 godina već od 2020. i to ritmom od pet mjeseci godišnje, što je Sindikat odmah ocijenio neprihvatljivim, utoliko više što hrvatske žene očekuje niža životna dob od europskog prosjeka.
