Pedijatri predlažu da se ranim cijepljenjem zaštiti najugroženiju populaciju / Freeepik
Pedijatri predlažu da država roditelje oslobodi tog troška, a da odluka o cijepljenju djece bude dobrovoljna
povezane vijesti
Respiratorni sincicijski virus (RSV) kod dojenčadi može izazvati teške komplikacije koje zahtijevaju hospitalizaciju i nerijetko ostavljaju trajne posljedice po zdravlje.
Prava epidemija RSV-a ove je sezone napunila pedijatrijske odjele u bolnicama, pogodivši više stotina beba.
Kako protiv ove virusne bolesti nema lijeka osim simptomatske terapije, pedijatrijska društva traže da se imunizacija koju danas primaju samo rizične skupine beba primijeni na svu novorođenu djecu.
Takav je zahtjev postavljen i u e-savjetovanju o Nacrtu Provedbenog programa imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse za posebne skupine stanovništva u 2026. godini od niza zaraznih bolesti.
Opasan virus
Osim uvođenja imunizacije za RSV, pedijatri traže i besplatno cijepljenje protiv meningokoka, vodenih kozica i rotavirusa, za djecu čiji roditelji ih žele cijepiti, a danas to moraju plaćati.
Cijena jedne doze cjepiva protiv meningokoka u zavodima javnog zdravstva danas iznosi 70 eura, cjepiva protiv vodenih kozica 83 eura, a cjepiva protiv rotavirusa 50 do 60 eura po dozi.
Najčešće se primjenjuju dvije do tri doze cjepiva.
– Smatramo da bi bio vrlo lijep potez države da tim roditeljima koji žele zaštititi svoju djecu omoguće besplatno cijepljenje, ali na dobrovoljnoj osnovi, ocjenjuje prof. dr. Joško Markić, predsjednik Hrvatskog pedijatrijskog društva i predstojnik Klinike za pedijatriju KBC-a Split.
Zaštitu protiv RSV-a, smatra, trebalo bi osigurati svim bebama, odnosno uvrstiti u kalendar imunizacije jer riječ je o virusu koji je u ranoj dojenačkoj dobi opasan i izaziva teške kliničke slike.
– U ovoj smo sezoni zimskih infekcija uistinu imali pošast RSV infekcije na našim odjelima. Ovaj virus može izazvati teške upale donjih dišnih puteva koje zahtijevaju bolničko liječenje. To nije bakterija pa ne možete dati antibiotik, nego samo simptomatske mjere, od inhalacije, čišćenja nosa, do hidracije.
Nekad je potrebna intravenska terapija, a u najtežim slučajevima i liječenje kisikom i neinvazivnom respiratornom potporom.
Najteži slučajevi, kojih je na sreću malo, završe u jedinicama intenzivnog liječenja. U Hrvatskoj zadnjih godina nije bilo smrtnih slučajeva, ali u svijetu od RSV-a godišnje oboli oko 30 milijuna, a umre oko 200.000 djece, navodi prof. Markić.
Manje hospitalizacija
Sva djeca u prvih nekoliko godina života dožive RSV infekciju, ali najteže kliničke slike javljaju se kod beba koje se razbole u prvih šest do devet mjeseci života. Njih se najviše hospitalizira i njima to ostavlja trajne posljedice, poput astme.
Pedijatri zato predlažu da se zaštiti najugroženiju populaciju, i to tako da se bebe koje se rode u sezoni respiratornih bolesti, između listopada i travnja, imunizira već u rodilištu, dok bi se djecu rođenu u ljeto imuniziralo kod pedijatra uoči nove sezone.
Ne radi se, objašnjava prof. Markić, o klasičnom cjepivu, već o protutijelima koja pružaju zaštitu kroz otprilike pet mjeseci. Dulje i nije potrebno jer kako dijete raste, njegov se imunitet lakše nosi s ovom infekcijom.
– Riječ je o dugodjelujućem monoklonskom protutijelu čiji zaštitni učinak traje pet mjeseci.
Ovakva zaštita počinje se provoditi u sve više europskih zemalja radi zaštite sve novorođenčadi i dojenčadi koja ulaze u prvu sezonu RSV-a, kao i djece u dobi do 24 mjeseca ako imaju veći rizik od teške bolesti uslijed RSV infekcije.
Pokazalo se da ovakva imunizacija smanjuje hospitalizacije za oko 80 posto, navodi prof. Markić.
Trenutno se u Hrvatskoj ovakva profilaksa primjenjuje kod oko 1.000 beba godišnje, no pokazalo se da 90 posto hospitalizirane djece s RSV-om nije iz rizičnih skupina, poput nedonoščadi ili djece sa srčanom greškom, koje primaju zaštitu.
Od prije dvije godine postoji i cjepivo protiv RSV-a koje primaju trudnice u zadnjem trimestru trudnoće, a ono inicira razvoj protutijela koje pređu preko placente u fetus pa se novorođenče rodi s protutijelima koja ga štite u prvoj sezoni.
I takva bi zaštita bila dobra, no s obzirom klimu u društvu gdje postoji skepsa prema cijepljenju, stručnjaci zagovaraju sustavnu imunizaciju u rodilištima.
Nova cjepiva u kalendaruHrvatsko pedijatrijsko društvo i nekoliko drugih pedijatrijskih stručnih društava predložili su HZJZ-u uvrštavanje novog cjepiva u redovni kalendar cijepljenja, a čelnik HPD-a optimističan je prema ishodu ove inicijative jer su nadležne institucije, nakon podulje šutnje o ovoj temi, sada pokazale razumijevanje. Hoće li zdravstveni sustav biti spreman pokriti troškove cijepljenja neobveznim cjepivima djeci čiji roditelji to žele, vidjet će se po završetku javne rasprave o programu imunizacije u 2026. koja traje do 11. ožujka. |