Na proširenoj Vladinoj listi proizvoda s ograničenim cijenama našao se i med, a pčelari upozoravaju kako prodaja pakiranja od 900 grama po cijeni od 5,70 eura nije održiva. Iako je ova odluka u teoriji zamišljena kao zaštita potrošača, pčelari smatraju da će polučiti suprotan efekt – kupci će biti prisiljeni kupovati medne pripravke koji će preplaviti tržište već zasićeno patvorinama.

Pčelari su zabrinuti za budućnost i opstojnost hrvatskog pčelarstva te proizvodnju hrane općenito, stoga su Ministarstvu gospodarstva uputili prigovor u kojem su istaknuli kako su iznenađeni što nitko nije zatražio mišljenje Hrvatskog pčelarskog saveza koji zastupa 6.400 članova od ukupno 9.200 evidentiranih pčelara u Hrvatskoj.

Veliko ogorčenje

– Ogorčenje pčelara je veliko te stoga molimo pojašnjenje tko je dao ovakav prijedlog i na osnovi kojih pokazatelja jer proizvođač meda, ili da budemo jasniji vrijedni hrvatski pčelar koji ima pčele, u našim uvjetima ne može nikako ponuditi ovu cijenu koja je proizašla ovakvom odlukom, uz dužno poštovanje i uvažavanje činjenica o slaboj kupovnoj moći naših sugrađana, navodi predsjednik Saveza Dražen Kocet. On napominje da je hrvatsko pčelarstvo sektor koji osigurava preko oprašivača proizvodnju hrane, a onda i proizvodnju provjerenih i dokazanih pčelinjih proizvoda. Ovom smo odlukom, nastavlja Kocet, ponovo dali priliku prevarantima, europsko izvješće pokazalo je da je 46 posto meda na području EU-a iz takvih izvora sumnjive kvalitete, a upravo je taj med ponuđen našim sugrađanima slabe kupovne moći i potaknut je još veći uvoz.

– Hrvatski pčelari u našim uvjetima ne mogu parirati nečemu što je upitne kvalitete i ponuditi ovu ponižavajuću cijenu meda na polici trgovačkog lanca, imajući u vidu da je polazna cijena dva eura na koju se onda vežu troškovi ambalaže, pakiranja, transporta, marže i PDV-a. Pa tako dođemo do cijene od 5,70 eura. Trošak naše proizvodnje je daleko veći i kreće se od tri do šest eura po kilogramu, ovisno o mjestu proizvodnje i klimatskim uvjetima. Kako nemamo nikakve mogućnosti u stranim trgovačkim centrima konkurirati uvoznim lobijima, uspjeli smo svoje proizvode nametnuti našim potrošačima kroz manje lokalne trgovine koje su shvatile našu kvalitetu i podržale naš mukotrpan rad, objasnio je Kocet.

Načelnica Sektora za trgovinu i tržište Ministarstva gospodarstva Maja Radišić Žuvanić u odgovoru je navela kako se cijena odnosi isključivo na pakiranje od 900 grama, a da su isključeni bio, eco, organic te med koji sadrži saće ili druge dodatke.

– Odluka se odnosi na trgovce koji obavljaju registriranu djelatnost trgovine na malo na području Republike Hrvatske. Odluka se ne odnosi, odnosno izuzete su, pravne ili fizičke osobe registrirane za obavljanje proizvodne djelatnosti (OPG), a koje prodaju vlastite poljoprivredne proizvode na štandovima i klupama na tržnicama na malo. Trgovci su obvezni odrediti cijenu najviše do razine maloprodajne cijene za najmanje jednu vrstu artikla unutar iste kategorije proizvoda, ako ih nude u svom asortimanu, odgovor je iz Ministarstva.

No, onima koji rade »na veliko« takva izuzeća ne znače puno. Krste Bukvić, zadarski pčelar s iskustvom dužim od 40 godina, upozorava kako će sada mnogi odustati od proizvodnje.

– Oni pčelari koji su htjeli biti gospodarstvenici jednostavno će morati odustati od proizvodnje. Što će onaj s 200 košnica? Kako će on prodavati kad ta cijena nije realna. Proizvodnja je sve skuplja, govori Bukvić, i ističe kako se zadnjih godina broj pčelara u Zadarskoj županiji znatno smanjio, upravo zbog neisplativosti poslovanja.

S druge strane, uvoznicima će poteći »med i mlijeko«. Kako podsjeća Toni Guberac, pčelar iz Tomica pokraj Slavonskog Broda, cijena kojekakvih patvorina je i dosad bila ispod pet eura.

Raj za patvorine

– Prije desetak dana sam vidio u trgovačkom lancu da se prodaje kila i pol meda za pet i pol eura. Za patvorine je ovo zapravo povećanje cijene. Patvorine će se prodavati skuplje, dok je nama ovo ispod proizvođačke cijene. Možemo zaboraviti ulaganje i napredak, kazuje Guberac. Naglašava kako ne može prodati 900 grama po cijeni od 5,70 eura.

– Planiram čekati kaznu, najkraće rečeno, odgovara Guberac.

No, Zlatko Elveđi, predsjednik Udruge pčelara Dalmatina Zadar, ima drukčiju ideju.

– S minusom ne možemo raditi. Ali bismo se mogli dogovoriti, teglica ostaje kakva je, 720 ml, no u nju stane i kilogram. Možemo predeklarirati naljepnicu, umjesto 900 grama staviti recimo 890 grama. I mi smo tada riješili problem jer je zaštićena cijena samo za 900 grama, predlaže Elveđi.

Predsjednik Saveza pčelara Vukovarsko-srijemske županije i dopredsjednik Hrvatskog saveza pčelara Stanko Čuljak ukazao je i na važnost pčela za biosferu.

– Svima su puna usta zaštite domaće proizvodnje, a u pčelarskom sektoru to nije povezano samo s prinosima meda i drugih pčelinjih proizvoda, već je i preduvjet za održivost u prirodi putem oprašivanja te povećanje prinosa u poljoprivredi. Zato je ova odluka samo jedna u nizu katastrofa koje su se dogodile pčelarstvu i pčelarima u proteklim godinama. Na vrijeme i događanja u prirodi ne možemo utjecati, ali na prekomjerni uvoz možemo, ističe Čuljak.

Zbog prekomjernog uvoza, objašnjava, ne postoji potražnja za medom domaćih pčelara, što je dovelo do toga da mnogi smanjuju svoju proizvodnju ili gase svoje pčelinjake.

– Da ne spominjemo mlade ljude koji, vidjevši ove probleme, uopće ne ulaze u svijet pčelarstva jer u njemu ne vide mogućnost poboljšanja svojega financijskog stanja. Ovakva odluka stavlja nas u neravnopravan položaj, budući da se trošak naše proizvodnje kreće u rasponu od tri do šest eura po kilogramu proizvedenog meda, dok je uvozni »med« upola jeftiniji, što potrošačima stvara dojam da je sav med isti, a razlika je samo u cijeni, govori Čuljak.

Važnost pčela i pčelara

Hrvatski pčelarski savez je u proteklom razdoblju svojim aktivnostima nastojao podići svijest sugrađana da, ako žele konzumirati pravi domaći med, to mogu učiniti kupnjom kod lokalnih pčelara.

– Ono što stalno ponavljamo jest – med se može uvesti, ali oprašivanje ne. Tek kada ne bude pčela, uslugu oprašivanja, koju danas dobivamo besplatno, morat ćemo naručivati – ali i plaćati. Još je važnije naglasiti da bez pčelara neće biti ni pčela, a bez pčela nema oprašivanja. Pčelari se brinu o pčelama upravo onda kada u prirodi nema izvora hrane, ulažući pritom znatna sredstva kako bi pčele preživjele, kaže Stanko Čuljak.