Naputak o glomaznom otpadu

Pazite gdje bacate: U krupni otpad spadaju i zavjese, roštilji, ogledala

Bojana Mrvoš Pavić

Glomazni otpad zabranjeno je odlagati na javnim površinama, osim u za to predviđenim spremnicima. Smije ga se odnijeti u reciklažno dvorište ili odložiti u za to predviđenu »baju« na ulici

ZAGREB  Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović objavio je Naputak o glomaznom otpadu, kojim se definira što je to glomazni otpad – od kupaonske opreme i stvari za djecu, preko namještaja, vrtne opreme, do prozorskih okvira,  žaluzina te ostalog. Naputak je donesen jer tako predviđa Zakon o održivom gospodarenju otpadom, koji kaže kako je glomazni otpad zabranjeno odlagati na javnim površinama, osim u za to predviđenim spremnicima. Smije ga se odnijeti u reciklažno dvorište, odložiti u za to predviđenu »baju« na ulici, ili ga komunalno društvo može odvesti na poziv građana, pokupiti s ulice na zahtjev, ovisno o tome kako je određeni grad ili općina organizirala odvoz glomaznog otpada.

U Zagrebu je glomazni otpad moguće odvesti u neko od reciklažnih dvorišta ili se pak može predbilježiti za odvoz s ulice na određen, ranije dogovoren datum. Komunalno društvo »Čistoća« iz Rijeke pak periodnično na ulicu postavlja kontejnere od po pet kubika, u koje je moguće baciti glomazni otpad, te ga odvozi sljedećeg radnog dana. Ove će godine na ulice, na datume navedene na mrežnim stranicama »Čistoće«, takvi kontejneri biti postavljeni 99 puta.


Kako je naputkom propisao ministar, glomaznim, krupnim otpadom smatraju se, redom, kade, kupaonski ormari, toaleti i bidei, ogledala i, primjerice, zavjese ili pregrade za tuš. Kad su dječje stvari u pitanju, osim krevetića i madraca, u glomazni otpad spadaju i dječja kolica, autosjedalice, hodalice i slično, kao i općenito ormari, komode i ladičari, stolovi i stolice raznih vrsta, fotelje, madraci. Glomazni otpad su i, navodi se, »okviri za slike većih dimenzija«, sudoperi, šankovi, vrtni namještaj, ljuljačke, suncobrani, roštilji i bazeni, kao i rolete, vrata i prozori, »dekorativni predmeti većih dimenzija«, koješta, pa tako i radijatori, daske za glačanje, što god je, tog tipa, postalo neupotrebljivo i nepopravljivo.


Prema izvješću Agencije za zaštitu okoliša, količina odvojeno prikupljenog otpada u Hrvatskoj se iz godine u godinu povećava, najviše papira, stakla i plastike, dok je, zanimljivo, prikupljena količina glomaznog otpada uvijek podjednaka, oko 80.000 tona godišnje. Ukupno, prije pet godina je prikupljeno gotovo 228 tisuća tona odvojenog otpada općenito, a 2013. nešto više od 420 tisuća tona. Najviše glomaznog otpada je prije dvije godine, otkad datiraju najnoviji podaci, prikupljeno u Zagrebu, oko 23 tisuće tona, na drugom je mjestu Splitsko-dalmatinska županija s oko 16 tisuća tona, a na trećem mjestu Primorsko-goranska županija, u kojoj je te godine prikupljeno 6.321 tona krupnog otpada.