ZAGREB – Europska unija donijela je niz prijedloga kojima se ograničava rast cijena energije, među kojima je i uvođenje posebnog oporezivanja za višak dobiti, u odnosu na prethodne tri godine, takozvani ekstraprofit, a mjera se u prvom redu odnosi na sektore nafte, plina, ugljena i rafinerijske prerade, koji nisu obuhvaćeni mjerama limitiranja gornje granice prihoda.

EU, naime, priprema poseban paket mjera za suzbijanje rasta cijene električne energije, nakon što su ugovorene mjere za suzbijanje potražnje i skladištenje prirodnog plina. U prvom redu, kod električne energije nastoji se smanjiti potražnja, na način da se smanji potražnja u takozvanim vršnim satima, kada proizvodnja električne energije na prirodni plin značajno utječe na cijenu.

Komisija predlaže obvezu smanjenja potrošnje električne energije za najmanje pet posto tijekom odabranih sati vršnih cijena, pri čemu će države članice morati utvrditi 10 posto sati s najvišom očekivanom cijenom i smanjiti potražnju tijekom tih vršnih sati. Komisija također predlaže da države članice nastoje smanjiti ukupnu potražnju za električnom energijom za najmanje 10 posto do 31. ožujka 2023. godine. Smanjenje potražnje u razdobljima vršnog opterećenja dovelo bi do smanjenja potrošnje plina za 1,2 milijarde kubičnih metara tijekom zime.

Solidarni doprinos

Komisija predlaže i privremenu gornju granicu prihoda za »inframarginalne« proizvođače električne energije, odnosno za tehnologije s nižim troškovima kao što su obnovljivi izvori energije, nuklearna energija i lignit, koji mreži isporučuju električnu energiju po cijeni nižoj od cijene koju su odredili skuplji »marginalni« proizvođači. Ti inframarginalni proizvođači, prema tumačenju Komisije, ostvaruju iznimne prihode, uz relativno stabilne operativne troškove, jer su skupe elektrane na plin povećale veleprodajnu cijenu električne energije koju primaju. Komisija predlaže određivanje gornje granice prihoda inframarginalnih proizvođača u iznosu od 180 eura po megavatsatu (MWh). Prihode iznad gornje granice prikupljat će vlade država članica, a iskoristit će se za pomoć potrošačima energije da smanje svoje račune.

Kao treću mjeru Komisija predlaže privremeni solidarni doprinos za višak dobiti ostvarene djelatnostima u sektorima nafte, plina, ugljena i rafinerija koje nisu obuhvaćene inframarginalnom gornjom granicom prihoda, odnosno ekstraprofit. Države članice bi ga, prema objavljenom na stranicama Komisije, prikupile na temelju dobiti iz 2022. koja je za najmanje 20 posto veća od prosječne dobiti iz prethodne tri godine. Prihode bi prikupljale države članice i preusmjerile na potrošače energije, posebno na ranjiva kućanstva, teško pogođena poduzeća i energetski intenzivne industrije. Države članice mogu financirati i prekogranične projekte u skladu s ciljevima programa REPowerEU ili dio prihoda iskoristiti za zajedničko financiranje mjera za zaštitu radnih mjesta ili promicanje ulaganja u obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost.

Mjere koje planira uvesti Europska unija komentirao je Pavao Vujnovac, predsjednik uprave Energia Naturalis grupe (ENNA), u čijem sastavu posluje i PPD grupa, jedan od najvećih uvoznika, distributera i opskrbljivača prirodnim plinom u Hrvatskoj.

Rekordni rast

– Prije svega važno je razumjeti da je veliki broj energetskih subjekata na tržištu EU-a vertikalno integriran, tj. u svom sastavu imaju i proizvodnju i trgovinu energentima. Gledajući vrijednosni lanac, troškovi proizvodnje električne energije i plina nisu se vjerojatno drastično mijenjali, a cijene su rekordno porasle. Konkretno, troškovi proizvodnje električne energije ovise o različitim izvorima energenata. Stoga svi proizvođači električne energije i plina kojima troškovi nisu razmjerno rasli u ovim okolnostima ostvaruju dodatne prihode i ekstra profit, dok su trgovci energentima u ovom trenutku izloženi problemima likvidnosti i pojačane potrebe za financiranjem, što im diže trošak i značajno otežava poslovanje.

Ipak, na tržištu Republike Hrvatske svjedoci smo niza mjera koje je uvela Vlada RH kako bi olakšala i građanima i poduzetnicima ove okolnosti uslijed iznimno visokih cijena energenata što se pak reflektira na sve segmente svakodnevnog života. Iako mi nismo proizvođači ni električne energije niti plina, podržavamo sve napore kako Vlade RH tako i EU-a i spremni smo sudjelovati u stabiliziranju ove situacije kroz različite oblike poreza, ovisno kakve mjere bude definirala Vlada RH, ali isto tako i nastaviti s primjenom alata poput usklađivanja plaća naših zaposlenika te kroz pokretanje različitih programa pomoći u širem društvenom okruženju, što smo aktivno činili i proteklih godina, kaže Vujnovac.

S obzirom na to da u Hrvatskoj nema značajnijih proizvođača nafte, plina i rafinerijskih prerađivača, osim Ine, eventualna primjena mjera EU-a u prvom bi se redu mogla odnositi na nacionalnu naftnu kompaniju, ali bi njome mogli biti zahvaćeni i trgovci plinom i naftom, ovisno o ostvarenim prihodima i dobiti do kraja ove godine, u odnosu na prethodne tri godine, no za to će valjati pričekati kraj godine i poslovna izvješća svakog od energetskih subjekata u tom sektoru.