Trebali bi poraditi na stabilizaciji odnosa – Aleksandar Vučić i Kolinda Grabar-Kitarović / Foto REUTERS
Tvrtko Jakovina smatra da ne postoji želja dviju država da se njihovi odnosi poboljšaju. Boris Milošević (SDSS) kaže da je dobro što će Vučić doći u Hrvatsku. Najvažnija su pitanja nestalih, granična pitanja i ekonomski odnosi te podrška i iz Srbije i iz Hrvatske manjinama u obje zemlje
ZAGREB – Dio teksta iz sadržaju po mnogo čemu diskriminirajućeg prijedloga Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, a u kojem su branitelji definirani kao oni koji su branili Hrvatsku od oružane agresije »koju je izvršila Srbija, Crna Gora, JNA i paravojne postrojbe iz Bosne i Hercegovine uz pomoć velikog broja pripadnika srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj«, izazvala je negativnu reakciju srpskog predsjednika Aleksandra Vučića koji je poručio da je takva definicija »za Srbe izuzetno teška«.
»Ratna retorika«
Vučić smatra da »to otvara Pandorinu kutiju jer će se onda u Srbiji donijeti još 500 zakona o tome što je napravljeno Srbima u Jasenovcu ili Oluji.«
I Milorad Pupovac, predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke, protiv je takve zakonske definicije branitelja jer kaže da se »u zakon uvode elementi ratne retorike što je loše za međudržavne odnose tih zemalja.«
A Vladimir Šeks je predsjednika Vučića nazvao četnikom. »Pa što će nama jedan četnik propisivati zakone«, kazao je Šeks u kameru.
Naravno da boljim odnosima Hrvatske i Srbije nikako neće pridonijeti niti to što je u petak u Beogradu podignut spomenik majoru JNA Milanu Tepiću koji je 1991. godine samoubilački dignuo u zrak skladište oružja u Bedeniku kraj Bjelovara, pri čemu je poginulo jedanaest hrvatskih branitelja i nekoliko ročnika JNA. Žestoko je na postavljanje spomenika reagiralo Ministarstvo hrvatskih branitelja.
Boris Milošević, predsjednik Kluba SSDS-a u Saboru, kaže da mu je teško komentirati srpsku deklaraciju o sadržaju kada još nigdje ništa nije niti objavljeno. Deklaracija je više izraz potpore nego operativni dokument.
– Volio bih da se sve tenzije spuste na zemlju. Jer, Srbija može zaštititi Srbe u regiji jedino kad poštuje međunarodno pravo i zakone države u kojoj Srbi žive. Tako da tu nema opasnosti od nekog novog memoranduma, kaže on. Milošević napominje da i Hrvatska ima strategiju odnosa prema Hrvatima izvan RH. »Imamo zakon koji regulira takve odnose i imamo državni ured koji se bavi Hrvatima izvan Hrvatske. Prema tome, to nije nikakav bauk«, govori Boris Milošević.
Ali, interes u Hrvatskoj izazvala je i nedavna zajednička najava Aleksandra Vučića i Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, koji su obznanili pisanje Deklaracije o zaštiti Srba. Deklaracija bi trebala deklarirati »pravo na upotrebu srpskog jezika i ćirilice, izučavanje i njegovanje srpske kulture, srpske povijesti, srpske slobodarske tradicije, očuvanje nacionalne geografije te pravo na očuvanje i zaštitu srpskog kulturno-povijesnog nasljeđa i informiranja na srpskom jeziku«. Kad se najavljuje takva vrsta teksta, onda se mnogi pogotovo u Hrvatskoj i BiH prisjete Memoranduma Srpske akademije nauka (SANU) iz 1986. godine, koji se smatra velikosrpskim programom za pokretanje velikosrpske agresije i rata 90-ih. Deklaracija o zaštiti Srba trebala bi biti javno predstavljena 1. prosinca, kada će biti 99 godina od proglašenja prve jugoslavenske države.
Politička poruka
Tvrtko Jakovina, profesor povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, kaže nam da je loše što se Jugoslavija pretvara u isključivo srpski projekt.
– S ovakvim deklaracijama i ovakvim zaštitama se ne postiže ništa, osim što se šalje politička poruka. A ta je da je očito da se Srbija smatra pijemontskom za sve Srbe, a ujedno jugoslavenski projekt koji je završio gleda kroz naočale koje su – taj isti jugoslavenski projekt uništile. Time se nikome neće učiniti ništa dobro, a ponajmanje Srbima izvan Srbije – smatra Jakovina.
Na Vučićevu opasku da je u Hrvatskoj 187 tisuća Srba, a da ih se samo 55 tisuća izjasnilo da govori srpskim jezikom, Jakovina kaže da je takva primjedba bizarna jer Srbi u Hrvatskoj govore svojim jezikom, jezikom Srba u Hrvatskoj. Time se ne može mjeriti ugroženost, ističe Jakovina, ali se boji da će to zaoštriti pitanja o jeziku i probleme između dviju zemalja. On kaže da je to samo politička deklaracija sadašnje vlasti u Srbiji i ništa drugo. To je iskaz njihove političke ambicije. A što se tiče međusobnih odnosa, Jakovina smatra da ne postoji želja ni sa srpske ni s hrvatske strane da se oni poboljšaju.
Zastupnik SDSS-a Boris Milošević, što se tiče hrvatsko-srpskih odnosa, kaže da su oni pod naponom i da je dobro što će Vučić u studenom doći u posjet Hrvatskoj. Najvažnija su pitanja nestalih, granična pitanja i ekonomski odnosi te deklaratorna, jasna podrška i iz Srbije i iz Hrvatske manjinama u obje zemlje.
